Janjetina i jaretina na kušnji: Kupaca ima, klaonica nema

Domaća janjetina i jaretina tražene su, ali mali uzgajivači sve teže dolaze do kupca. Klaonice su predaleko, uslužno klanje često je preskupo, a ono za vlastite potrebe ne dopušta prodaju mesa. 

Regionalna udruga kozara i ovčara RUKA upozorava da bez klaonica i jasnih pravila za male uzgajivače nema opstanka. Od nadležnih institucija traže odgovore i konkretne uvjete za zakonitu prodaju domaćeg mesa.

Krunoslav Čičko s obitelji se prije šest godina iz Zagreba doselio u međimurski Donji Kraljevec. Užurbanost i stresan život u velikom gradu zamijenili su selom i uzgojem koza. Životinje su im zdrave, svoj posao vole, kupce imaju. Ali tu je i neplanirana briga – gdje će jariće koje će njegovih 70-ak koza na svijet donijeti u siječnju propisno zaklati.

Na svojem gospodarstvu to ne mogu učiniti za prodaju. Klanje na gospodarstvu dopušteno je samo u ograničenom broju i za vlastite potrebe, prema pravilima uvedenima nakon pojave kuge malih preživača. Najbliža uslužna klaonica obitelji Čičko nalazi se u Zagrebačkoj županiji, stotinjak kilometara od njihove farme – u jednom smjeru.

Najbliža klaonica stotinjak kilometara daleko

Problem nije samo udaljenost.

– Vi morate životinju otpremiti u klaonicu, vratiti se doma i tek drugi dan ići po njih kad su ohlađene, doći s hladnjačom, preuzeti i nakon toga se opet postavlja pitanje možete li ih prodati u maloprodaji, objašnjava Čičko, uzgajivač koza i predsjednik Regionalne udruge kozara i ovčara RUKA.

Isti problem donio je besane noći Slobodanu Čanakiju iz Hrženice u Varaždinskoj županiji. Njegovih 40-ak ovaca ojanjit će se ove zime, a i njega od najbliže uslužne klaonice dijeli stotinjak kilometara.

Mobilne klaonice zasad samo ideja

Jedno od mogućih rješenja mogle bi biti mobilne klaonice. One su već bile predmet natječaja Ministarstva poljoprivrede, a novac je osigurala Europska unija. No na natječaj se nitko nije javio. Poljoprivrednici tvrde da razlog nije nedostatak interesa, nego prekomplicirani kriteriji.

– Ako se država, Ministarstvo ili Županija ne uključe u pomoć, sve nema smisla, upozorava Čanaki.

Traže mogućnost klanja na gospodarstvu

Uzgajivači ovaca i koza smatraju da im pomoć treba hitno. Predlažu da Hrvatska ponovno omogući klanje na gospodarstvu i uvede praksu prodaje krajnjem poznatom kupcu kakva, navode, postoji u dijelu zemalja Europske unije.

Čičko smatra da bi jedno od rješenja bilo registrirati ili odobriti klaonice na samim gospodarstvima, uz jasno propisane uvjete.

– Da se registriraju klaonice ili odobre klaonice na gospodarstvu, da zadovolje minimum tehničkih uvjeta, higijenskih, naravno, uz veterinarsku kontrolu i sve što mora biti, predlaže Čičko.

Problem još veći na jadranskim otocima

Još je teže stočarima na jadranskim otocima, kojima udaljenost i prijevoz do klaonica stvaraju dodatne probleme i troškove.

Stočari zato traže i javni, ažurirani popis klaonica koje obavljaju uslužno klanje malih papkara. Prema podacima kojima raspolažu, sa stočarima trenutačno surađuju samo tri takva objekta, od ukupno 98 koliko ih posluje u Hrvatskoj.