Zakoni o neradu nedjeljom i izbornim jedinicama u skladu su s Ustavom

Ustavni sud odbio je predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna. Ukinut je i članak prema kojemu radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk. Sve je pred novinarima obrazložio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

- Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 57 i 70 Zakona o trgovini te članka 12 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o trgovini. Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović, kazao je Miroslav Šeparović. 

Priopćenje sa sjednice Ustavnog suda možete pročitati ovdje.

Ustavni sud nije razmatrao prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.

Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača. Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići, stoji u priopćenju Ustavnog suda.

Šeparović: Izbalansirati prava trgovaca, zaposlenika i potrošača

- Što se tiče Zakona o trgovini, već dvaput smo odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – pošli od načelnih stajališta u prethodne dvije odluke. A to je da je u pravnom poretku RH nedjelja - u tradiciji dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Zakonodavac tu ima široku slobodu procjene. (...) Vlada je kao cilj ovog zakona navela ravnotežu između poslovnog i privatnog života građana, osiguranje kvalitete funkcioniranja društvene zajednice i prava radnika te socijalno blagostanje i napredak, što je Ustavni sud prihvatio. 

Naglasio je kako "treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača" te da je analiza poikazala da nijedna od tih grupa ne trpi prekomjeran teret".

'Ograničene poduzetničke slobode, ali ...'

Posebno se osvrćući na prigovor malih poduzetnika i trgovaca Šeparović je kazao kako "se doista radi o ograničenju poduzetničkih sloboda, no sporno je bilo je li to sukladno Ustavu koji govori o načelu razmjernosti, ali i da je Hrvatska socijalna država.

- Trgovci, pa i mali, imaju slobodu od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme. Imaju 16 radnih nedjelja, imaju blagdane za koje Vlada odredi da mogu raditi. A postoje i iznimke – škole, aerodromi, benzinske pumpe itd koje mogu raditi. Ocjenjujući to, kao i prava zaposlenika i potrošača, utvrdili smo da im nije nametnut prekomjerni teret. Što se malih trgovaca tiče, vlasnička struktura kao i mala površina objekata - mogla bi predstavljati diskrimantorni kriterij i zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije, kazao je Šeparović.

Naglasio je: "Možemo svi kupovati od ponedjeljka do subote i kupovati tijekom 16 nedjelja u godini i blagdanima za koje Vlada to odredi. Sama promjena potrošačkih navika koja je nesporna - nije ustavnopravno relevantni razlog. Ne može netko zbog pomjene navika reći da je to ograničenje njegovih ustavnih prava kad treba izbalansirati prava trgovaca i zaposlenika". 

'Kod novih izbornih jedinica nema odstupanja'

Zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnijeli su oporbeni saborski zastupnici i privatni predlagatelji ističući da postoji znatno odstupanje između broja punoljetnih stanovnika i osoba koje su upisane u registru birača.

Odluka i rješenje doneseni su većinom od 9 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović, stoji u priopćenju Ustavnog suda.

Šeparović je podsjetio da je Ustavni sud u veljači prošle godine ukinuo važeći Zakon o izbornim jedinicama jer je utvrđeno da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku snagu i naložili da se to ispravi.

- U našoj odluci smo naveli slijedeće: Ustav ne postavlja nikakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je slobodan ako uvažava ustavna načela i vrednote, ali Ustavom model nije propisan. Napomenuo je da se granice izbornih jedinica moraju pratiti te da se moraju što podudarati poklapati s granicama lokalnih jedinica uz uvažavanje prirodnih granica, podsjetio je predsjednik Ustavnog suda.

 'Svaki zastupnik - zastupnik svih državaljana RH'

- Analizom Zakona utvrdili smo da je zakonodavac poštovao bitna stajališta Ustavnog suda. (...) Utvrdili smo da nijedna od izbornih jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga. Vodilo se računa o prirodnim granicama te povijesnim, sociološkim, kulturnim, prometnim i drugim kriterijama s temeljnim načelom – jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici, obrazložio je Miroslav Šeparović. 

Naglasio je, govoreći o nelogičnostima granica izbornih jedinica - da je "svaki zastupnik - zastupnik svih državaljana RH, a ne pojedinih općina, gradova ili županija" te da je "zakonodavac poštovao jednaku težinu biračkog prava u svim jedinicama". 

Ukinut članak prema kojemu radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk

Ustavni sud navodi i da je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te je jednoglasno ukinuo članak 43. stavak 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji u dijelu u kojem je propisano da "kada HRT obavlja djelatnost kao javnu službu u skladu sa ovim Zakonom, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk, što se pobliže uređuje općim aktom HRT-a ili kolektivnim ugovorom."

Odluka je donesena jednoglasno.

- Utvrdili smo da Ustav jamči svima pravo na štrajk, a da se u oružanim snagama i javnim službama pravo na štrajk može ograničiti zakonom. Prema tome, ne može se pravo na štrajk ograničavati kolektivnim ugovorom ili aktom ravnatelja. Norma nije jasna ni predvidiva. Kad HRT obavlja javnu službu, da li svi djelatnici? Ne može to biti prepušteno kolektivnim ugovorima i aktu ravnatelja - to je protivno vladavini prava i zato smo taj članak ukinuli , kazao je Miroslav Šeparović.

O Turudiću: Osobno mišljenje ću zadržati za sebe

- Ustavni sud RH kao i njegov predsjednik, nemaju nikakve ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetnika. Njega predlaže Vlada a bira Hrvatski sabor. Ja ne bih volio kad bi DORH komentirao izbor sudaca Ustavnog suda, pa nije primjereno da to komentira. Osobno mišljenje ću zadržati za sebe.

Odgovarajući na pitanje novinara o ulozi predsjednika Republike kazao je kako ne vidi "zakonsku ili ustavnu ovlast da bi predsjednik mogao osporiti izbor glavnog državnog odvjetnika".

- Možda postoje argumenti za koje ja ne znam, pa ostavimo to otvorenim, dodao je.

Za 10 sudaca Ustavnog suda kojima u lipnju istječu mandati Šeparović je rekao da je šest mjeseci prije isteka mandata o tome obavijestio predsjednika Hrvatskog sabora.

- Time je moja uloga završena, sve je u nadležnosti Sabora. Ako se ustavni suci ne izaberu do 7. lipnja, po Ustavu im se produžuje mandat do izbora novih, ali najdulje na šest mjeseci, dodao je.

Šeparović je pojasnio i zašto mediji ne mogu prisustvovati na sjednicama Ustavnog suda, kazavši da to ne dopušta ni jedan ustavni sud u Europi kao ni međunarodni sudovi.

- To je zato da se osigura potpuna neovisnost sudaca i da se spriječi eventualno reklamiranje pojedinih sudaca u medijima, precizirao je zaključivši da je Ustavni sud RH jedan od najotvorenijih ustavnih sudova u Europi.