Plenković: Đurđević je pustila da je Milanović provuče kroz blato

Premijer Andrej Plenković nakon sastanka užeg kabineta Vlade obratio se javnosti i najavio da se nastavljaju mjere za očuvanje radnih mjesta i tijekom travnja.

- Mjera od 4000 kuna nastavit će se u travnju za sve subjekte koji su prema kriterijima u mogućnosti tražiti tu podršku. Nastavit ćemo i s mjerama za nadoknadu fiksnih troškova za one subjekte za koje je zbog mjera ograničenja njihova poslovna aktivnost onemogućena, rekao je.

-  Vlada je s mjerom u koju smo uložili preko 10  milijardi kuna očuvala radna mjesta, očuvala zaposlenost i omogućila gospodarstvenicima da premoste situaciju krize za koju nisu mogli biti odgovorni.

- Odlučili smo za sugrađane na Banovini donijeti odluku da nastavimo s mjerom nadoknade troškova električne energije. Te troškove će snositi HEP odnosno Vlada za druge kuće. Struja će i u travnju biti nadoknađena za sve stradale na Banovini. 

- Hrvatske autoceste će nastaviti s nenaplatom cestarine od Zagreba prema Sisku, do Lekenika, niti taj trošak neće biti na građane. 

- Što se tiče epidemiološke situacije, tamo gdje je slika lošija, gledat ćemo da se pređe na model C obrazovanja tj. online sustav. Detaljnije ćemo razgovarati o tome sutra odnosno u petak, rekao je premijer. 

- Što se tiče cijepljenja, jutros smo Jandroković, Beroš i ja primili cjepivo AstraZenece. To je naš doprinos poruke da pokažemo da su sva cjepiva učinkovita protiv covida-19 i da sprječavaju one koji prime ta cjepiva da ne bi imali smrtne posljedice odnosno teže oblike covida-19, rekao je Plenković dodajući da se za sad osjeća dobro.

- Ako se budem sutra zabunio u uvodnom govoru, znat ćete da ima posljedica, našalio se.

Plenković je rekao da nije čuo što je predsjednik Republike Zoran Milanović rekao u današnjem obraćanju.

- Drago mi je da je na Cresu, da će osobno svjedočiti projektima HEP-a i drugih aktivnosti Vlade koje poduzimamo za razvoj Cresa i drugih otoka, to je dobro.

- Što se tiče cijele ove priče oko pravosuđa i izbora predsjednika Vrhovnog suda, važno je da javnost razumije koncept neovisnosti pravosuđa. Nema dovoljno shvaćanja što je to. To znači da izvršna vlast, a to je Vlada, nema nikakvu ovlast u vezi radnji koje poduzima DORH ili postupaka koji se vode pred sudom. Mi ne utječemo na to koji će se postupci pokrenuti, kako će se kvalificirati pojedino kazneno djelo, o određivanju pritvora, visine kazni, krivnji. Vlada s time nemamo ništa, rekao je.

- Sudovi odlučuju samostalno, bez političkih pritisaka, to je njihova zadaća. Taj posao rade DORH i sudovi. Važno je da se svi pravosudni dužnosnici, osim glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda, biraju njihove kolege putem DSV i Državno odvjetničkog vijeća i to od 2010. godine. Teza koja se razvija u javnosti, a čujem i da je predsjednik Republike išao s tom tezom, da HDZ ima šapu na pravosuđu, da odvjetnici rade na naš mig, da se ne mogu nigdje okrenuti bez HDZ-a. Ta teza je lažna i netočna. To je politički spin u kojem Milanović nastupa kao lider ljevice u Hrvatskoj, a ne kao predsjednik. To nije njegova uloga niti zadaća. On ne može glumiti nekoga tko je kvazi lider oporbe, možda zašto što mu je žao da mu je lider SDP-a slab, da je rejting SDP-a nikakav, da nisu u stanju biti ništa drugo do kuriri kao što je Bauk njihovih želja ili vodonosci njegovih inicijativa, sveli su se na puke izvođače tehničkih radova koje nalaže predsjednik. To se trenutno događa. Ja cijelu inicijativu vidim kao  pokušaj predsjednika da rasklima parlamentarnu većinu nego njegovu želju, tobožnji napor da se imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda provede reforma pravosuđa.

- Kao što je cijela procedura kriva i on to jako dobro zna, što se grbo rodi, to vrijeme ne ispravi. Ne može se pretendirati da će se provesti procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda na protuzakonit način i očekivati da će to proći, neće i neće nikad. Važno je da javnost zna jasan stav HDZ-a, profesorica Đurđević s katedre na pravnom Fakultetu u Zagrebu je pristala biti dio protuzakonite procedure. Ja sam to rekao kolegama na sastanku parlamentarne većine prošlog tjedna. Ne možemo reći da nije znala da se upušta u protuzakonitu proceduru, radi se o osobi koja je znala da se treba javiti na poziv ministarstva pravosuđa. Đurđević se javila na poziv za kandidature za hrvatskog suca na Europskom sudu za ljudska prava. Ova Vlada je napravila razgovore s kandidatima i selektirala troje kandidata i jednog rezervnog. Jedna od kandidatkinja je sutkinja Ustavnog suda - Lovorka Kušan, koja uglavnom ima izdvojena mišljenja ili glasa protiv svih osjetljivih situacija. Vlada je potvrdila prijedlog  ministarstva. Marin Mrčela, zamjenika predsjednika Vrhovnog suda je jedan od kandidata. Profesor Derenčinović s katedre za kazneno pravo je jedan od kandidata. Rezervna je profesorica Đurđević. Inzistiram na tome da je znala da postoji poziv i javila se, bila na intervjuu. Sada je isto znala da je bio javni poziv i propustila se javiti. Po meni nema nikakve dileme da je na ovaj način poslala poruku da ne može biti kandidatkinja za najviše pravosudno tijelo, osoba koja ne poštuje pravni poredak ne može biti predsjednica Vrhovnog suda.

- Ona se pustila da je predsjednik Milanović provuče kroz blato i time diskvalificira. HDZ je neće podržati, nema dileme, rekao je Plenković.

- Teza da je Đuro Sessa jedan od HDZ-ovih kandidata isto nije točna. To je jedna laž, koju otklanjam argumentima. Gospodin Sessa se javio svojom voljom, nije se javio na nagovor Vlade, HDZ-a, preko nečije šape ili nečijeg miga. Jasno je i nama i njima da on sigurno neće biti predložen od strane predsjednika, ta tema je gotova, rekao je Plenković.

- S druge strane, moj je dojam da Zlata Đurđević nije bila prvi izbor predsjednika Republike, ali mi se čini da jedina koja je pristala biti u protuzakonitoj proceduri, rekao je Plenković.

- Postoji Ustav, Zakon i procedura koja je protuzakonita. Ustavni sud odlučuje je li nešto u skladu s Ustavom i to je jasno rečeno. Udari na Ustavni sud nisu kredibilni. Smatram da postoji dovoljno vremena da se postigne adekvatno rješenje, koje će omogućiti da na zakonit način izaberemo nekog drugog za predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnog suda. Profesorica Đurđević je, nažalost, prihvatila biti dio nezakonite procedure i time je sebe diskvalificirala, rekao je Plenković.

Krši li predsjednik Ustav?

- Činjenica da je danas stiglo pismo koje je predsjednik uputio svim zastupnicima, u potpunosti ignoriravši da je Hrvatski sabor već očitovao u petak, u potpunosti ignoriravši odluku Ustavnog suda, koja je javnosti poznata, to znači da on dva puta ide o istom. To neće proći, nikako ne može proći, rekao je Plenković.

- Što se tiče činjenice da predsjednik očito nije čuo pa je uputio dopis današnjim datumom, on očito ignorira i ne poštuje stav Ustavnog suda. Otpočetka je bilo jasno da je krenuo u proceduru koja je protiv zakona, rekao je Plenković.

Upitan aludira li da će se ići u opoziv predsjednika, Plenković je rekao:

- On je trenutno u svojevrsnoj političkoj akciji, ovo nije ispunjavanje dužnosti predsjednika po Ustavu i zakonu, ovo je jedan politički pamflet, koji nastoji simplificirati temu stanja u pravosuđu, gdje ćemo krenuti u reformu tako da ćemo izabrati baš jednu jedinu osobu koja je pristala biti nekandidat, pristala je proći kroz blato, pristala je završiti u protuzakonitoj proceduri i to predstavljati kao reformu pravosuđa. Jedna osoba na čelu Vrhovnog suda ne može predstavljati reformu pravosuđa. Ako postoje optužbe da je netko korumpiran, onda taj treba odgovarati za to, ali za to postoje tijela koja to trebaju raditi, rekao je Plenković.

- Kakve veze ima HDZ sa sucima o kojima čitamo? Ja sam predsjednik HDZ-a već pet godina, nikad nisam čuo za članove Županijskog suda u Osijeku niti čime se oni bave. Zato odbacujem, kao loptu, teze da HDZ ima neke veze sa stanjem u pravosuđu. Nema, nikakve veze nema, rekao je Plenković.

- Što je to Milanović napravio po pitanju pravosuđa? Što je to Milanović napravio bolje u odnosu na reformu pravosuđa koju radimo mi? Volio bih da mi netko to kaže. To da se danas poziva na provjetravanje Vrhovnog suda, a on u vrijeme premijerskog mandata u suradnji s predsjednikom Josipovićem daje već treći mandat gospodinu Hervatinu za Vrhovni sud. To je politički spin. Nema reforme pravosuđa na način da se mijenja prva osoba. On je učinio medvjeđu uslugu profesorici Đurđević, meni je nje žao, kao kolegi, rekao je Plenković.

- Ljudi vide dobro. Apsolutno treba ispitati sve ovo što se dogodilo. Spremni smo poboljšavati pravosuđe. 

O Zoranu Mamiću i napuštanju Hrvatske

- Ja bih pozvao DORH da svaki dan objavi što zna, da javnosti kaže jasno i glasno što se radi. Bilo bi dobro da kažu ono što mogu kazati i ponove to svaki dan, jer kad kažu jednom u deset dana, nije dosta, a ne da se postavljaju pitanja izvršnoj vlasti, jer mi nismo adresa, rekao je Plenković.

- Što se tiče slučaja prelaska granice, sud koji je izricao kaznu je mogao i trebao izreći mjeru zabrane napuštanja zemlje, bez ikakve dileme, ako ima dovoljno indicija u nekom konkretnom predmetu, da netko ima državljanstvo neke druge zemlje. Koja to logika u smislenom zaključivanju i prosuđivanju vam naloži da ne izreknete takvu mjeru? Onaj tko ima tu ulogu prema zakonu to može napraviti, rekao je Plenković.

- Svatko onaj tko je dobio pravomoćnu presudu iznad pet godina, automatski ide u zatvor. U konkretnom slučaju je dovoljno instrumenata da se spriječi takav potez. Instrumenti su tu, samo ih je trebalo iskoristiti, rekao je Plenković.

Mogućnost lockdowna?

- Hrvatska nikad nije bila u potpunom zaključavanju, onome što se zove lockdown. Radila su kina, kazališta, muzeji, otvorili smo terase, nastojali smo koliko toliko osigurati normalno odvijanje života u Hrvatskoj. Ako netko radi i dobiva potpore, a onda se utvrdi da se u tom objektu ne poštuju preporuke, onda to nije logično da i radiš i ne poštuješ preporuke i dobivaš naknadu. To je sasvim logično i odgovorno rezoniranje u situaciji na koju treba reagirati, rekao je Plenković.

O odnosima s EU i cjepivom

AstraZeneca će isporučiti svega trećinu obećanog cjepiva Europskoj uniji što će Hrvatska nastojati nadoknaditi dodatnim dozama Pfizerova cjepiva i do kraja ljeta izjednačiti se po procijepljenosti s većinom članica Europske unije, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković.

- Pokušavamo od strane Pfizera nadomjestiti taj iznos cjepiva koji je Hrvatskoj trebala dostaviti AstraZeneca u prva dva kvartala. Ako se to uspije u adekvatnim količinama, onda ćemo to kompenzirati i biti iznivelirani s većinom članica Unije prije ljeta. To je cilj", poručio je Plenković na konferenciji za novinare.

Odlučno je demantirao i nazvao "dezinformacijom i spinom" današnju izjavu predsjednika Zorana Milanovića da je naručivanje cjepiva od AstraZenece "odrađeno jako loše i preko veze".

Objasnio je kako nitko nije mogao predvidjeti da će AstraZeneca imati probleme u proizvodnom procesu i isporuci cjepiva. U trenutku kada je Hrvatska naručivala njihovo cjepivo krajem ljeta prošle godina ta je kompanija, kaže, bila prva po istraživanjima i prva s kojom je Europska komisija krenula u razgovore o narudžbi.

- Od njih smo zato naručili i najviše doza jer smo htjeli najbrže dobiti cjepivo, rekao je Plenković.

- Količina naručenog cjepiva od pojedinih proizvođača bila je procjena stručnih službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva. Ako imamo 2,7 milijuna naručenih doza od AstraZenece, treba još milijun doza Pfizera, milijun doza Moderne, milijun Johnson&Johnson... Nakon toga povećavamo narudžbu od Pfizera još nekoliko puta da bismo sada došli s Pfizerom na 2,7 milijuna doza i tražimo još. To znači da nastojimo riješiti problem, poručio je.

Odgovorio je i da je "teoretski točno" da bismo danas imali bolju procijepljenost da smo naručili više doza Pfizerovog cjepiva, ali i da probleme s AstraZenecom nitko nije moga predvidjeti.