Plenković: Rast BDP-a je kombinacija otpornosti gospodarstva i Vladinih mjera

Održana je posebna sjednica Vlade na kojoj su tema bila europska financijska sredstva iz Fonda solidarnosti koja nam stoje na raspolaganju za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Premijer se osvrnuo i na rast hrvatskog BDP-a, za što je ustvrdio da je riječ o kombinaciji otpornosti gospodarstva i Vladinih mjera.

Komentirajući procjenu rasta BDP-a, rekao je da višu stopu od Hrvatske u prvom kvartalu bilježe samo Španjolska i Cipar, dok Rumunjska ima približno jednak rast BDP-a kao Hrvatska.

- Ovo je već 9. kvartal da Hrvatska ima kontinuiran rast BDP-a, što je potvrda otpornosti gospodarstva, kombinirane s učinkom mjera koje je Vlada donosila, poručio je, te rekao da nam ovakva prognoza daje razloga za optimizam.

Podsjetio je da je Vlada projicirala godišnju stopu rasta BDP-a u 2023. godinu od 2,2 posto.

- Prema iskustvima koja imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi, pa efekti turističke sezone koji će biti, uvjeren sam, itekako dobri u trećem kvartalu, tu je isto tako dobar četvrti kvartal, vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i veći od onoga koji smo sami projicirali, rekao je Plenković.

- Za zagrebački potres predviđena su 684 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna, a prema uredbi o Fondu solidarnosti redoviti rok za korištenje sredstava je 18 mjeseci, rekao je premijer Andrej Plenković uvodno na sjednici Vlade. 

 Kada je riječ o zagrebačkom potresu, podsjetio je da smo imali dva potresa u kratkom razdoblju koja su prouzročila progresivnu štetu, da se proces obnove provodio u okolnostima više kriza - tržišnih poremećaja, pandemije, ruske agresije na Ukrajinu i cijelog niza reperkusija na građevinski sektor. U dogovoru s Europskom komisijom produljen je rok za korištenje sredstava s 30. lipnja 2022. na 30 lipnja 2023.

- S obzirom na okolnosti, radili smo na tome da se učini sve što se može u pogledu aktivnosti resora, županija i jedinica lokalne samouprave gdje se potres dogodio da se ta sredstva potpuno iskoriste. I to će se dogoditi, istaknuo je premijer.

Naveo je da je riječ o 1330 projekata koji se odnose na javnu infrastrukturu, od toga su mnogi završeni, a mnogi u tijeku.

Ukupan trošak izgradnje ili obnove iznosi više od 3,3 milijarde eura, a Plenković kaže da će se nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristiti još gotovo 1,2 milijarde eura iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Preostalih 1,1 milijarda eura predvidjet će se kroz proračunska sredstva i kreditna zaduženja.

- Potpuno će biti apsorbirana sredstva iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres, naglasio je premijer, dodavši da su za petrinjski potres iskoristili i više od alociranih sredstva, prije isteka roka od 18 mjeseci.

Financiranje obnove nakon potresa u Zagrebu

Vlada je na sjednici izmijenila dvije odluke o načinu raspodjele novca iz Fonda solidarnosti EU-a, odnosno objedinila troškove za pojedine operacije (njih četiri), kako bi se u potpunosti iskoristilo ta bespovratna financijska sredstva namijenjena za saniranje šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je kako će se financirati obnova Zagreba za koju su predviđena 683 milijuna eura, a uključivat će četiri operacije. 

- Prva operacija, koja podrazumijeva vraćanje u ispravno stanje energetskih, vodnih, prometnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija i projekata, predviđala je izvorno 539 milijuna eura. Ovom odlukom mi definiramo da ćemo do kraja lipnja i do kraja iskorištenosti svih sredstava za obnovu nakon zagrebačkog potresa ukupno utrošiti 382 milijuna eura, odnosno 157 milijuna manje u odnosu na izvornu lokaciju, rekao je Bačić. 

Osvrnuo se i na privremeni smještaj i službe spašavanja. 

- Utrošit ćemo manje od planiranih 21 milijun eura, 6 milijuna, tako da će konačna lokacija po drugoj operaciji iznositi 15 milijuna eura. Treća operacija koja se odnosi na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine povećava se za 125 milijuna, odnosno s predviđena 122 milijuna na 247 milijuna eura. I četvrta operacija koja podrazumijeva čišćenje područja i eroziju tla povećava se za 38 milijuna eura jer je izvorno bila predviđena na milijun eura, rekao je Bačić. 

- Kad je riječ o petrinjskom potresu, onda također planiramo i predlažemo izmjenu odluke Vlade Republike Hrvatske tako da se opet prema predviđenim operacijama prva smanjuje za 44 milijuna i iznosi danas, predlažemo, 139 milijuna eura. Kad govorimo o drugoj operaciji, privremenom smještaju i službama spašavanja, povećava se za 29 milijuna i iznosi 68 milijuna eura. Treća operacija odnosi se na preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, povećava se za 5 milijuna eura i iznosi 78 milijuna. Četvrta operacija vezana za obnovu nakon petrinjskog potresa, koja predviđa čišćenje područja i eroziju tla, povećava se za 10 milijuna eura i iznosi 34 milijuna, rekao je ministar Bačić. 

Budući da je ukupni procijenjeni trošak izgradnje, odnosno obnove veći od 3,3 milijarde eura, Bačić je sa sjednice poručio izvođačima radova da nastave bez straha s radovima, jer će svi projekti koji su ugovoreni u Fondu solidarnosti, njih 1330, biti financirani iz državnog proračuna, odnosno drugih izvora, te iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Građevinske tvrtke slobodno, bez dvojbe oko nastavka radova na tim projektima, nakon 30. lipnja mogu nastaviti s realizacijom projekata koji se u ovom trenutku realiziraju iz Fonda solidarnosti, naglasio je.

- Pored sredstava Fonda solidarnosti i oko milijardu eura iz proračuna, do cjelovite obnove nedostajat će nam oko 1,184 milijardu eura, a taj će se novac osigurati u cijelosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), naveo je.