Visoki predstavnik za BiH najavio tehničke izmjene Izbornog zakona

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio je nametnuti odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH, no one će biti samo tehničke naravi i neće se ticati provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", potvrdili su u srijedu čelnici nekih od bosanskohercegovačkih političkih stranaka. Situaciju u Sarajevu prati reporter HTV-a Ilko Barbarić koji je u javljanju za Dnevnik rekao kako je sudeći po reakcijama u BiH na vidiku nastavak političke krize u BiH.

Hrvati u BiH kroz Hrvatski narodni sabor rekli su da su mnogo više očekivali od potencijalne odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmjenama izbornog zakona, da se ispravi višedesetljetna nepravda koja je nanesena ovom narodu kroz ranije intervencije Schmidtovih prethodnika, visokih predstavnika, a koji su intervenirali i u ustav i zakon i na taj način obeshrabrili Hrvate u političkom smislu, kazao je za Dnevnik HTV-a Ilko Barbarić.

- Ovih dana u BiH, posebno u Sarajevu vlada pravi "verbalni rat". To se prije svega odnosi na Bakira Izetbegovića koji je jučer na skupu u okolici Sarajeva izjavio da su se Bošnjaci prebrojili i na taj način dao do znanja da je spreman, kako kaže i najcrnji scenarij. Promptno mu je odgovorio Milorad Dodik koji je rekao da su i Srbi spremni na taj najgori scenarij. Američko veleposlanstvo u Sarajevu oštro je osudilo i izrazilo zgražanje nad takvom ratnohuškačkom retorikom kao i Hrvatski narodni sabor koji je govor mržnje i ratnohuškačku retoriku nazvao necivilizacijskom, dodaje Barbarić. 

Schmidt je ponudio lokalnim političarima da sudjeluju u pregovorima objašnjavajući kako je to velik posao koji čeka sve nakon izbora 2. listopada. 

Puni tekst paketa izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt u trenutku njegova govora nije bio dostupan, no procurile su informacije da te izmjene daju veće ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) za sankcioniranje kandidata i stranaka koji krše odredbe Zakona te za kontroliranje rada općinskih izbornih povjerenstava u koje svoje ljude imenuju političke stranke.

Drastične novčane kazne

Uvodi se mogućnost izricanja drastičnih novčanih kazni kao i uklanjanja kandidata, ali i političkih stranaka s izbornih lista u slučajevima teškog kršenja Izbornog zakona.

Ubuduće će izrijekom biti zabranjena zloporaba resursa državnih tijela i javnih institucija tijekom predizborne kampanje, što je do sada bila široko rasprostranjena praksa.

Schmidt je potvrdio da je političkim strankama ostavio ograničeno vrijeme za dogovor o ostalim izmjenama Izbornog zakona, ali i Ustava Federacije BiH. To znači da se trebaju dogovoriti i u dijelu koji se odnosi na način popune Doma naroda entitetskog parlamenta te ovlastima klubova konstitutivnih naroda u tom tijelu kao i o načinu funkcioniranja tijela vlasti. 

Ne bude li međustranačkog dogovora, Schmidt je spreman ponovno intervenirati, odnosno nametnuti novu odluku.

- Moja je poruka političarima (u BiH): iskoristite tu priliku jer možda nećete dobiti drugu, kazao je Schmidt.

Pozvao je građane da pozorno prate što rade njihovi političari i da im to bude vodilja kada budu glasali na izborima 2. listopada.

Upravo je pitanje konstituiranja Doma naroda u Federaciji bilo povod najvećih prijepora kada su se pojavile naznake da Schmidt planira nametnuti izmjene. Mediji su prije objavili da je on razmatrao vođenje cenzusa od tri posto po županijama za delegiranje zastupnika u Dom naroda.

Takva bi odluka bila na tragu provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" iz 2016. godine koji je konstatirao da Dom naroda nije dom županija pa stoga nije nužno da iz svake od njih budu delegirani zastupnici iz redova svih triju konstitutivnih naroda.

Washington i London podupiru Schmidta 

Najavu takve Schmidtove intervencije pozdravili su u strankama okupljenima oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), no bošnjačke i građanske tome su se oštro usprotivile i povele kampanju protiv visokog predstavnika te organizirale masovne prosvjede pred OHR-om. 

Prosvjedi su trajali i u srijedu, a završeni su tek kada je potvrđeno da će Schmidt nametnuti samo ograničene izmjene izbornog sustava. Sam Schmidt komentirao je demonstracije konstatirajući da podupire pravo na mirne prosvjede. 

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy potvrdio je u srijedu da Sjedinjene Američke Države odlučno podupiru Schmidta.

- Podržavamo snažan OHR i ovlasti koje ima, uključujući i bonske, te odluku da se one koriste kada smatra da je to potrebno. To je politika SAD-a od 1995. i do sada se nije mijenjala, kazao je Murphy novinarima.

Jasnu potporu Schmidtu u ime svoje vlade dao je i britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.

Schmidt je tijekom dana u svoj ured u Sarajevu (OHR) pozvao predstavnike važnijih političkih stranaka kako bi ih izvijestio o takvoj nakani.

- Za sada imamo samo odluku koja se tiče integriteta izbornog procesa, kazao je novinarima nakon sastanka s visokim predstavnikom predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

To bi uglavnom značilo samo poboljšanja kontrole i organizacije izbornog procesa s ciljem sprječavanja izbornih prijevara.

Nikšić je kao i drugi sudionici razgovora potvrdio da je Schmidt na sastanku bio neuobičajeno emotivan.

Po riječima predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) Elmedina Konakovića, Schmidt je vikao i lupao po stolu i pokazao emocije te ultimativno zatražio od stranačkih čelnika da što prije sami pokušaju postići dogovor o cjelovitijim izmjenama izbornog zakona ili će u protivnom ponovno on djelovati.

To bi se, prema njihovim procjenama, moglo dogoditi u rujnu, no precizni rok nije postavljen.

- Schmidt sada mudro čeka neko vrijeme te, ako se politički akteri ne mogu dogovoriti, on će djelovati, kazao je Konaković.

Potvrdio je da se da se to odnosi i na moguće uvođenje cenzusa za delegiranje zastupnika iz županijskih skupština u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, što je bit provedbe presude u slučaju "Ljubić" i čime bi se spriječilo da većinu u klubu Hrvata u Domu naroda preuzmu stranke bošnjačke ili građanske orijentacije.

Schmidt navodno inzistira i na dogovoru kojim bi se uklonila mogućnost blokade funkcioniranja Federacije BiH nakon izbora.

Čelnici SDA i HDZ BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, kako su potvrdili ostali sudionici, nisu bili na sastanku.

Dužnosnik Naše stranke Peđa Kojović novinarima je prepričao da je jedna od članica izaslanstva HDZ-a Schmidtu prenijela da u najvećoj hrvatskoj stranci očekuju nametanje cjelovitog paketa promjena izbornog zakona jer bi u protivnom na jugu zemlje, odnosno u dijelovima s hrvatskom većinom moglo doći do problema.