07:13 / 02.11.2021.

Autor: T.V./Hina/HRT

COP26: Više od 100 svjetskih čelnika za okončanje krčenja šuma do 2030.

 Više od 100 svjetskih čelnika  na konferenciji o klimatskim promjenama UNa-a u Glasgowu

Više od 100 svjetskih čelnika na konferenciji o klimatskim promjenama UNa-a u Glasgowu

Foto: Alberto Pezzali / REUTERS

Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava. Britanski premijer Boris Johnson pozdravio je u utorak obećanje više od stotinu svjetskih čelnika da će prekinuti sječu svjetskih šuma do 2030.



Drugoga dana UN-ova samita o klimi COP26 u Glasgowu, 110 nacija, koje posjeduju 85 posto svjetskih šuma, potpisalo je deklaraciju u kojoj su obećale da će prekinuti i okrenuti trend deforestacije i uništavanja tla do 2030.

Domaćin samita Johnson istaknuo je da se cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih ne može ostvariti bez zaštite prirode i okončanja gubitka šuma koje su "pluća planeta". Kazao je da se to mora učiniti tako da se zaštiti prava domorodačkog stanovništva, stvarajući istodobno prilike za održiv gospodarski razvoj.

- Prekinimo veliki masakr motornom pilom, kazao je, ističući da zaštita okoliša može omogućiti dugoročni održiv rast i zapošljavanje.

Britanska vlada kazala je da su obećanja dana na samitu poduprta s 8,75 milijardi funti javnih sredstava i dodatnih 5,3 milijardi privatnih ulaganja.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 milijuna četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glasgowu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.

- Imat ćemo priliku okončati dugu povijest čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njezin čuvar, izjavio je Johnson.

Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljičnog dioksida. Ipak, ovaj "prirodni klimatski tampon" brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258 tisuća četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.

Sporazum od ponedjeljka uvelike proširuje sličnu obvezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters.

Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obvezalo osigurati 8,75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog financiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara. Najmanje dodatnih 5,3 milijardi funti osiguralo bi više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.

Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obvezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana "rješenja temeljena na prirodi" biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.

Modi kaže da Indija nultu neto emisiju namjerava postići 2070.

Indijski premijer Narendra Modi u ponedjeljak je iskoristio skup COP26 o klimatskim promjenama kako bi objavio da njegova zemlja namjerava nultu emisiju ugljika postići 2070., dva desetljeća nakon roka za koji znanstvenici kažu da je krajnji kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske posljedice.

Modi je, međutim, branio Indiju ističući da se "u duhu i slovu" pridržavala svojih klimatskih obveza. Također je napomenuo da Indija ima 17 posto svjetskog stanovništva a odgovorna je za samo pet posto globalnih emisija.

Modi je drugim svjetskim čelnicima rekao da će Indija povećati udio svojih obnovljivih izvora energije s oko prošlogodišnjih 38 posto na 50 posto do 2030.

Indija, trenutna treća po emisijama stakleničkih plinova iza Kine i SAD-a, prošlog je tjedna odbila objaviti koja je njena ciljna godina za postizanje nulte neto stope emisije ugljika i poručila da je važnije da svijet odredi vjerodostojan put za smanjenje emisija.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija su kao ciljnu godinu za postizanje nulte neto stope odredili 2050., što znači da bi do tada trebali emitirati samo onoliko stakleničkih plinova koliko ih mogu apsorbirati šume, nasadi, tla i "tehnologija pohranjivanja ugljika" koja se razvija.

Kina i Saudijska Arabija za svoju ciljnu godinu su odredile 2060., no kritičari kažu da su ti ciljevi besmisleni ako se odmah ne krene konkretno djelovati. Znanstvenici kažu da do 2030. moramo prepoloviti globalne emisije a nultu neto stopu postići do 2050. kako bi spriječili najteže posljedice klimatskih promjena.

U svom je govoru Modi pozvao i na globalno nastojanje da se uspostavi održivi način života.

- Umjesto nepromišljene i destruktivne potrošnje trebamo svjesno i promišljeno korištenje, rekao je navodeći potrošačke izbore od ambalaže do prehrane. Ti izbori koje čine milijarde ljudi mogu unaprijediti borbu protiv klimatskih promjena, poručio je.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!