U godini u kojoj su srušeni temperaturni rekordi glavni grad Azerbajdžana Baku domaćin je godišnje UN-ove konferencije o klimi. Među sudionicima iz više od 190 zemalja brojni su svjetski čelnici. Hrvatsko izaslanstvo predvodi premijer Plenković.
12.11.2024.
Zadnja izmjena 19:25
Autor: Mirna Brekalo/V.K./A.D./Hina/Dnevnik/HRT
U godini u kojoj su srušeni temperaturni rekordi glavni grad Azerbajdžana Baku domaćin je godišnje UN-ove konferencije o klimi. Među sudionicima iz više od 190 zemalja brojni su svjetski čelnici. Hrvatsko izaslanstvo predvodi premijer Plenković.
Gordan Žvanović javio se za središnji Dnevnik HTV-a.
- Svi šefovi izaslanstava okupili su se večeras u Bakuu, uključujući i premijera Plenkovića. On je doputovao u poslijepodnevnim satima, a sutra bi u sklopu konferencije trebao održati i govor.
Jedna od ključnih poruka današnjega skupa je da zemlje u razvoju ne smiju napustiti Baku praznih ruku. To je istaknuo glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Rekao je i da bogati izazivaju problem i odgovorni su za većinu zagađenja, dok siromašni plaćaju najveću cijenu. Posljednji je trenutak, kaže, za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, za to je potrebno znatno povećati izdvajanja u borbi protiv klimatskih promjena.
Ovogodišnji COP naziva se i financijskim jer je cilj podignuti letvicu i osigurati više novca za zemlje u razvoju kako bi se njihova gospodarstva odmaknula od fosilnih goriva.
Mnogima je sporno što se klimatska konferencija održava u zemlji koja se u velikoj mjeri oslanja upravo na fosilna goriva, izvijestio je Gordan Žvanović.
Hrvatsku na klimatskoj konferenciji predstavlja premijer Andrej Plenković, koji sudjeluje i na sastanku na vrhu "World Climate Action Summit".
Uz predsjednika Vlade je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
- Zvuk koji čujete otkucaj je sata. U završnici smo odbrojavanja ograničavanja globalnog zagrijavanja na jedan i pol stupanj i vrijeme nije na našoj strani. Kada je riječ o globalnom gospodarstvu, poremećaji u opskrbnom lancu posvuda povećavaju troškove, uništene žetve povisuju cijene hrane, uništene kuće povećavaju premije osiguranja. To je priča o nepravdi koja se može izbjeći. Bogati stvaraju probleme, siromašni plaćaju najveću cijenu. Zemlje u razvoju ne smiju napustiti Baku praznih ruku. Dogovor je nužan i uvjeren sam da će biti postignut, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Guterres je ocijenio da je 2024. bila "majstorska klasa u uništavanju klime".
Obitelji su bježale pred uraganima, radnici se se rušili na nepodnošljivoj vrućini, a djeca odlazila na spavanje gladna zbog propalih usjeva, rekao je, okrivivši za te katastrofe klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Pozvao je zemlje diljem svijeta da ispune svoja obećanja i postupno prestanu upotrebljavati fosilna goriva koja pridonose globalnom zagrijavanju.
Dodao je i da treba ulagati novac u ublažavanje štete i podržati dugoročno financiranje zaštite klime i prilagodbe u siromašnim zemljama.
To je jedno od glavnih pitanja o kojima se razgovara na konferenciji u Bakuu.
- Zemlje u razvoju ne smiju otići iz Bakua praznih ruku. Dogovor se mora postići i ja vjerujem da je to moguće, rekao je.
- Financiranje klime nije dobrotvorna akcija, to je ulaganje. Djelovanje za klimu nije stvar izbora, to je imperativ, rekao je. "Sat otkucava."
U borbi protiv klimatskih promjena jedno od glavnih spornih pitanja je novac. Razvijenije zemlje moraju pomagati siromašnijima, čime nisu baš svi zadovoljni.
- Možete računati na Europsku uniju. Izdvajamo 31 milijardu dolara od obećanih 100 milijardi. To je više nego pošten udio i pozivamo sve da slijede naš primjer, uključujući G7 i zemlje u razvoju, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.
Domaćin summita Azerbajdžan stao je u utorak u obranu fosilnih goriva i prava na njihovo korištenje.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da je Azerbajdžan meta "kleveta i ucjena" jer upotrebljava fosilna goriva i poručio da se nijednu zemlju ne bi smjelo osuđivati zato što se koristi svojim prirodnim resursima.
- Citirajte me da sam rekao da je to dar od Boga i želim to ponoviti danas ovdje pred ovom publikom, rekao je.
- Nafta, plin, vjetar, Sunce, zlato, srebro, bakar, sve su to prirodni resursi i zemlje se ne bi smjelo osuđivati što ih imaju i što ih nude na tržištu jer ih tržište treba. Ljudi ih trebaju, poručio je Alijev.
Za kritike je posebno optužio Europsku uniju i SAD, povijesno najvećeg svjetskog zagađivača.
- Nažalost, dvostruki standardi, držanje lekcija drugim državama i političko licemjerje postali su model ponašanja nekih političara, nevladinih organizacija pod državnom kontrolom i medija u nekim zapadnim zemljama koji prenose lažne vijesti, istaknuo je Alijev.
Čelnici 13 zemalja najvećih onečišćivača zraka neće se uopće pojaviti. Kina i SAD ne šalju svoje predstavnike broj 1. Američki izaslanik kaže da će ta zemlja ostati dosljedna u borbi protiv klimatskih promjena iako je novoizabrani predsjednik Trump tijekom kampanje najavio da će se povući iz Pariškog sporazuma i povećati eksploataciju i proizvodnju nafte.
Na SAD se obrušio i domaćin summita.
- Kada nas nazivaju petrodržavom, to nije pošteno i samo pokazuje nedostatak političke kulture i znanja. Danas je udio Azerbajdžana u globalnoj proizvodnji nafte 0,7 posto, u globalnoj proizvodnji plina 0,9 posto. Zemlja koja je prvi proizvođač nafte i plina u svijetu i proizvodi 30 puta više nafte od Azerbajdžana, naziva nas petrodržavom, rekao je Alijev.
SAD i Europska unija žele da Kina i bogati proizvođači nafte na Bliskom istoku, poput Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, znatnije financiraju globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Kina se tomu protivi i za globalno zagrijavanje okrivljuje upravo SAD i EU kao, povijesno gledano, najveće onečišćivače zraka.
Promatrači su podijeljeni vezano uz govor azerbajdžanskog predsjednika, a neki kažu da nimalo ne pridonosi rezultatima dvotjednog summita.
- Koristiti klimatsku konferenciju da bi se promovirala fosilna goriva. To je provokativno, pokazuje duboko nepoštovanje zemalja koje su na prvoj liniji klimatskih promjena, rekao je Romain Ioualalen iz nevladine organizacije Oil Change International.
Napetosti također upućuju na nepovjerenje između bogatih država i zemalja u razvoju koje osjećaju da bogate nacije nisu učinile dovoljno za rješavanje problema koji su stvorile.
- Razvijene zemlje ne samo da ne ispunjavaju svoju povijesnu dužnost da smanje emisije, nego zahvaljujući fosilnim gorivima udvostručuju gospodarski rast, izjavio je klimatski aktivist Harjeet Singh.
- To licemjerje izlaže riziku našu kolektivnu budućnost, istaknuo je.
Savjetnik za klimu SAD-a Ali Zaidi odbacio je kritike Alijeva, rekavši da bi svijet ostvario klimatske ciljeve da se sve države dekarboniziraju tempom kojim to čini Amerika.
Europska unija nije željela komentirati govor predsjednika Azerbajdžana.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora