Cvrtila: Ruska agresija otvorila 'krizu svih kriza', svijet će se zatvarati

Geopolitički stručnjak i rektor Sveučilišta 'Vern' Vlatko Cvrtila gostovao je u emisiji 'Intervju tjedna' Hrvatskog radija. Kazao je kako je ruska agresija na Ukrajinu otvorila 'krizu svih kriza'. Smatra kako ćemo biti svjedoci daljnjih strašnih sukoba, da će se svijet početi zatvarati te da će biti izazova s pristupom resursima. 

Osvrnuo se i na najavljeni posjet premijera Andreja Plenkovića Srbiji, odnose i otvorena pitanja između dviju zemalja te sukob Srbije i Kosova. 

Podsjetimo, Plenković u Suboticu dolazi na otvaranje Hrvatske kuće. Prvi je to njegov posjet Srbiji u mandatu, a sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić će, kako je kazao, razgovarati "o svim temama bilateralnih odnosa".

Vlatko Cvrtila smatra Plenkovićev posjet Srbiji nije državni te da od njega ne treba puno očekivati. Doći će, smatra - do razgovora o određenim pitanjima s premijerkom Brnabić, ali ne toliko važnim. U slučaju državnog posjeta do susreta s Vučićem zasigurno će doći.

- Očekivanja da bi se on u tom slučaju trebao naći sa srbijanskim predsjednikom proizlaze iz činjenice da je Vučić 'glavni boss' u Srbiji i da se ništa ne može dogoditi bez da on to odobri. Kad se dogodi državnički posjet i kad se bude razgovaralo s predsjednikom Vučićem onda se možda mogu očekivati neki pomaci, dodao je Cvrtila.

Vučić smatra da mu regionalni političari nisu 'au pari'

Komentirajući navode nekih analitičara da Plenković u Srbiju dolazi kako svojevrsni posrednik između EU-a i Srbije Cvrtila je kazao kako ubrzanje pregovora Srbije i EU-a "nije tema, nego nečija želja". Pokušaji regionalnih čelnika da se Srbija vrati na europski put, smatra - neće imati uspjeha kod Vučića koji "sebe prikazuje većim od regionalne politike a za sebe smatra da mu regionalni političari nisu 'au pari'". 

- Srbija ne provodi europsku sigurnosnu i vanjsku politiku vezano za agresiju na Ukrajinu i nije uvela sankcije Rusiji. (...) Osim toga EU želi riješiti drugi konflikt koji prijeti da postane dugotrajni zamrznuti konflikt - a to je odnos s Kosovom. Ni tu Srbija dobro ne stoji u očima europskih političara, kaže Cvrtila.

Zašto ovakvi posjeti dijele javnost?

Osvrnuo se i na činjenicu da ovakvi posjeti dijele javnost. Milorad Pupovac je rekao kako bi susret Plenkovića i Vučića bio od krucijalne važnosti, a neki politički akteri smatraju kako njime radi veliku političku grešku.

- Mislim da posjet nije politička greška. Svaka podrška hrvatskoj zajednici, naročito u Srbiji - pomoć je da ona ne nestane i nastavi normalno živjeti. Bitno je uspostaviti i političke kontakte. Ono što ima srpska zajednica u Hrvatskoj u odnosu na hrvatsku zajednicu u Srbiji je nemjerljivo. Nešto se postiglo nakon prošlih izbora u Srbiji. Žigmanov je ušao u vladu kao ministar za manjinska prava. Međutim, pitanje je koliko se može učiniti bez financijske i kulturne pomoći Hrvatske. A ovaj posjet pokazuje upravo to, smatra Cvrtila.

'Ujutro nas nazivaju ustašama, a navečer traže podršku, to baš tako ne ide'

Naglasio je kako sa Srbijom nema pomaka u rješavanju otvorenih pitanja. Posebno je naglasio pitanje nestalih osoba iz Slavonije i Vukovara za rješavanje kojeg bi "trebalo samo malo dobre volje sa srpske strane".

- Od bilateralnih posjeta ne treba očekivati nikakav veliki pomak, jer dinamika kreiranja i opstanka političke scene u Srbiji pokazuje da Hrvatska za mobiliziranje javnosti služi kao dobar vanjski neprijatelj. Ujutro nas nazivaju ustašama, a navečer traže podršku za pristupanje EU-u. To baš tako ne ide. Dok ne zatvorimo razdoblje srpske agresije na Hrvatsku, teško da možemo očekivati dobrosusjedske odnose na visokoj razini, kazao je Cvrtila.

'Mijenja se svjetski poredak, SAD i EU žele normalizaciju odnosa Srbije i Kosova

- Srbija i Kosovo trebaju pregovarati. Potpisan je sporazum i operativni plan, ali puno toga se ne rješava. Postoji i vanjski faktor. SAD i EU su imali različita stajališta, ali se čini da su došli do zajedničke platforme i žele normalizaciju. Vjerojatno toga ne bi bilo da nema ruske agresije na Ukrajinu, dodao je.

Naglasio je kako se mijenja svjetski poredak i "sve što je istočno od nas potencijalno može postati prostor tenzija kojima ćemo se morati baviti". Međutim, smatra kako je "teško da će vanjski faktor napraviti veliki pritisak jer je kosovski premijer Kurti jasno kazao da ga nije birao američki ambasador nego kosovski narod".

'Političari ne razmišljaju o ljudima, nego o svojoj ulozi u povijesti'

Odgovarajući na pitanje 'Mogu li Srbija i Kosovo sebi dozvoliti da ta situacija traje unedogled budući da ljudi napuštaju to područje?' Cvrtila je kazao kako bi takva situacija mogla biti bitan faktor da stvari idu prema kompromisu. Međutim, dodao je da "političari ne razmišljaju o ljudima, nego o svojoj ulozi u povijesti te da zato nijedan od njih ne može popustiti".

Ruska agresija na Ukrajinu - kriza svih kriza

Osvrćući se na rat u Ukrajini Cvrtila je kazao kako je ruska agresija otvorila 'krizu svih kriza' koja u sebi ima i mini i maksi krize koje se isprepleću.

- Moram reći da živimo zaista u kompleksnom razdoblju u kojemu je teško predvidjeti kako će sve to završiti. Svaki rat mora završiti, ali Rusija i Ukrajina javno promoviraju ciljeve koji su jako isključivi jedan prema drugome. Ukrajini je cilj osloboditi sva okupirana područja uključujući i Krim, a Rusija je anektirala četiri pokrajine i provela ih kroz svoj pravni poredak. U ovom trenutku ne postoje uvjeti koji bi doveli do kompromisa zato što obje stane vjeruju da stvari mogu riješiti vojnim putem. O uspjehu protuofenzive ovisi položaj Ukrajine u pregovorima, kazao je Cvrtila.

'Bit ćemo svjedoci daljnih strašnih sukoba i velikog broja poginulih'

Naglasio je da svi svjetski akteri žele pridonijeti mirovnim pregovorima jer se ovaj rat ima izravne posljedice za cijeli svijet zbog izvoza hrane i drugog. Međutim, smatra - svi će čekati rezultate s bojnog polja i bit ćemo svjedoci strašnih sukoba različitih intenziteta i velikog broja poginulih.

Je li raspad Rusije cilj Zapada?

Komentirajući izjavu Vladimira Putina da Zapad želi dezintegrirati Rusiju kazao je kako to u početku nije bio cilj i ne bi trebao biti.

- Postoji više alata koji bi trebali oslabiti moć Putina, a prijetnja dezintegracijom je jedan od njih. Rusija još uvijek živi u traumi raspada SSSR-a koja je jako utjecala na političke, ekonomske i socijalne preferencije građana. Još jedna dezintegracija bi bila veliki šok. Dugoročno, politika Zapada ne bi trebala ići prema tome jer je Rusija na okupu 'poznati protivnik'. Dezintegrirana Rusija može proizvesti jako puno izazova u svjetskom kontekstu, smatra Cvrtila.

Države ratni profiteri

Ponovio je kako je agresija na Ukrajinu dovela do novih savezništava, primjerice Rusije i Irana te Izraela i Ukrajine. Naveo je i kako postoje države 'ratni profiteri' koje zarađuju i na oružju.

- Iran je jedna od tih država. A tu je i Turska, članica NATO-a koja iskorištava svoj geopolitički položaj kako bi imala koristi. Uz Rusiju imamo i BRICS države (Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika). Rusija je pokrenula procese grupiranja onih država koje pružaju otpor utjecaju Zapada u međunarodnom poretku i žele biti revizionisti, tražeći pomake u svoju korist. S tim ćemo se suočavati u idućem desetljeću, a nemamo međunarodnu organizaciju koja je utemeljena na kompromisima i na pravima pobjednika, upozorio je Cvrtila.

'Svijet će se zatvarati, bit će izazova s pristupom resursima'

Naglasio je kako "ulazimo u dosta nestabilni svijet gdje će se regionalni igrači pojavljivati u različitim situacijama kao globalni igrači". To, dodao je - može biti udar na globalizaciju i svijet će se zatvarati. Bit će velikih izazova s pristupom resursima, zaključio je. Smatra da EU mora početi stvarati određenu vrstu strateške autonomije kako bi postala geopolitički igrač, bez utjecaja SAD-a. Za to, smatra - ima potencijala.