Sastanak ministara vanjskih poslova u Bukureštu

28.11.2022.

Zadnja izmjena 19:31

Autor: Hina/E.P.C./T.D.

Sastanak ministara vanjskih poslova u Bukureštu

Sastanak ministara vanjskih poslova u Bukureštu

Foto: HTV / HRT

U Bukureštu su se sastali ministri vanjskih poslova 25 zemalja kako bi, na takozvanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, razgovarali o ključnim problemima povezanima s ratom na istoku Europe.

Ruska agresija na Ukrajinu pred svijet je postavila goleme sigurnosne izazove.

Skup prati HRT-ova Jasna Paro:

Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje protiv Ukrajine

Rusija će vjerojatno nastaviti napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, plinsku infrastrukturu i osnovne usluge za ljude, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodajući da ruski predsjednik želi iskoristiti zimu kao ratno oružje.

- Činiti to kada ulazimo u zimu pokazuje da predsjednik (Vladimir) Putin sada pokušava iskoristiti... zimu kao ratno oružje protiv Ukrajine, rekao je Stoltenberg novinarima u Bukureštu pred dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u utorak i srijedu, prenosi Reuters.

Stoltenberg je rekao kako očekuje da će NATO ubrzati slanje sustava za protuzračnu obranu Ukrajini, piše dpa.

- Jedna od poruka sastanka NATO-a u Bukureštu bit će potreba da se ubrza slanje više sustava za protuzračnu obranu, streljiva i rezervnih dijelova Ukrajini kao i jačanje obuke ukrajinskih vojnika, dodao je.


Ulazak Hrvatske i Rumunjske u šengenski prostor ojačat će EU


Širenje šengenskog prostora u koji su Hrvatska i Rumunjska spremne ući 2023. u interesu je Europske unije i pomoći će njezinoj sigurnosti i zaštiti od ilegalnih migracija, rekli su šefovi diplomacija dviju zemalja nakon razgovora u Bukureštu.    


Ministar Gordan Grlić Radman sastankom s rumunjskim kolegom Bogdanom Aurescuom počeo je službeni posjet Bukureštu, tijekom kojeg je danas popodne sudjelovao na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu sudjelovat će na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.


- Širenje šengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnja unutarnjoj sigurnosti Unije, rekao je Aurescu nakon sastanka.


Grlić Radman rekao je da Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a to očekuje i za Rumunjsku i Bugarsku. 


Prema preporuci Europske komisije, sve tri države nadaju se da će 1. siječnja 2023. postati članicama šengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi, iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku, koje prema ocjeni nekih članica Unije ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.


- U interesu je EU-a da šengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata", rekao je Aurescu.


Hrvatska i Rumunjska također se nadaju da će postati članicama OECD-a. Aurescu je kazao da su u tom procesu dvije zemlje kandidati i zajedno rade.


U godini u kojoj Hrvatska i Rumunjska obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, ministar Grlić Radman u izjavi nakon sastanka istaknuo je odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja, s odličnim stupnjem međusobne zaštite nacionalnih manjina i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u gospodarstvu, turizmu, trgovini.


Ministar Grlić Radman naglasio je da su dvije zemlje na istoj strani povijesti, i kako je rekao, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije.


- Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta, kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.


Dodao je kako to obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo.


Grlić Radman nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji, ali dosad nije uvela sankcije Rusiji, čime nije slijedila politiku EU-a, nego je govorio o zapadnom Balkanu.


Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za završetak agresije.


- U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu m3 "kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda" i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman.


Ponovio je da Hrvatska može biti energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.

Osim s domaćinom, hrvatski šef diplomacije sastaje se u sklopu službenog posjeta s predsjednikom vlade Rumunjske Nicolae-Ionelom Ciucăom te potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti predsjednice Senata Parlamenta Rumunjske Alina-Stefaniom Gorghiom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!