EU prijeti Srbiji i Kosovu kaznenim mjerama zbog nasilja

U općinama s većinski srpskim stanovništvom na Sjeveru Kosova, osmi dan zaredom traju prosvjedi protiv novoizabranih albanskih gradonačelnika. Iako je zbog neradnog dana znatno manje okupljenih, u zgradama općina i dalje su specijalne snage kosovske policije, a prilaze blokiraju pripadnici KFOR-a koji su prostor oko općina ogradili bodljikavom žicom. Situacija je trenutačno, kao i prethodnih nekoliko dana mirna, nakon sukoba prosvjednika s pripadnicima KFOR-a u kojem je povrijeđeno desetine osoba na obje strane.

S jedne strane, činilo bi se da je u Zvečanu obična mirna subota, da na drugoj strani nema bodljikavih žica i pripadnika KFOR-a kojima je zadatak spriječiti eskalaciju prosvjeda kosovskih Srba koji ne odustaju od svojih zahtjeva. Traže odlazak albanskih gradonačelnika i kosovskih specijalaca te puštanje na slobodu uhićenih Srba nakon sukoba s pripadnicima KFOR-a. 

- Naša djeca kao i sva druga djeca na ovome svijetu imaju pravo na mir i da su ovdje u okruženju nemogući uvjeti za rad i nemogući uvjeti za boravak naše djece u školi i ne idu zajedno bodljikave žice i ruksaci, govori Ana Galjak, profesorica u srednjoj školi u Zvečanu.

I srpskoj i albanskoj zajednici, zajednički je osjećaj straha za vlastitu sigurnost, a međunarodnoj zajednici od prelijevanja napetosti na širu regiju. Srbija je četvrti put u posljednjih godinu i pol dana podignula vojsku u stanje najviše pripravnosti, dok se na dijalog Srbije i Kosova, za koji dio analitičara kaže da je u stanju kliničke smrti, nadvilo dodatno nepovjerenje.

- Mi smo s jedne strane u prethodnim mjesecima imali povećanu diplomatsku nazočnost i napore da dođe do nekog pomaka što se tiče Briselskih pregovora, ali ono što je ključni problem bio u svemu tome je zanemarivanje eskalacije situacije na terenu, naglašava Jovana Radosavljević, politička analitičarka iz Mitrovice.

Iako dio javnosti smatra da je do najnovijih napetosti došlo zbog masovnih prosvjeda s kojima se Vučić suočava u Srbiji, realnost pokazuje da su napetosti na Kosovu konstanta. U veljači su u Bruxellesu dvije strane pristale započeti proces normalizacije odnosa nakon gotovo 10 godina dijaloga, ali nije se dogodilo ništa. 

- Nije se dogodilo ništa zato što je upravo ovaj model, a to je jedan obrazac ponašanja gdje Vučićeva Vlada često izazove konflikt, kontrolira ga, onda ga ugasi i tako se postavlja kao faktor stabilnosti koji rješava probleme u hodu, rekao je dr.sc. Peter Popović, Fakultet političkih znanosti.

To mu je, kaže, polazilo za rukom dok je procesom normalizacije odnosa upravljala EU. No sada, smatra Popović, glavnu riječ vode Amerikanci koji žele stabilnost na Balkanu zbog rata u Ukrajini i vlastitih energetskih interesa. Da Vučić više ne može kupovati vrijeme, vidi se iz tzv. njemačko-francuskog sporazuma kojim je dobio ultimatum - ili priznanje Kosova ili nema investicija. S druge strane, Priština bi trebala pristati na formiranje Zajednice srpskih općina na koje ne pristaje. Usto je organizirala travanjske lokalne izbore, unatoč protivljenju zapada koji zato sada Kurtiju dijeli packe.

- Kosovo još uvijek nije u pravom smislu suverena država. Oni još uvijek imaju tu privremenu upravu NATO-a. Prema tome, to nije partnerstvo, to je tutorstvo. Kurti je veliki suverenist. On sam, kako je rekao, nastupa s pozicije onoga što on naziva antikolonijalni patriotizam. Drugim riječima, njega Amerikanci ne kontroliraju, govori Popović.

Iz EU sada poručuju da će provesti odlučne mjere ako se situacija ne smiri. 

Iz priopćenja visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost:

Očekujemo da Kosovo odmah obustavi policijske operacije u blizini općinskih zgrada na sjeveru Kosova. Načelnici bi dužnost privremeno trebali obavljati u prostorijama izvan općinskih zgrada. Prijevremene izbore treba raspisati što je prije moguće u sve četiri općine i organizirati ih na potpuno uključiv način. Očekujemo da kosovski Srbi sudjeluju na ovim izborima.

Aleksandar Vučić prvo želi čuti što je na stolu. Albin Kurti je u intervjuu za američki NBC rekao da je svjestan potrebe za raspisivanjem novih izbora, ali da prije toga treba vratiti vladavinu prava, kazniti nasilne prosvjednike i provesti pravednu predizbornu kampanju kojom neće orkestrirati Beograd. O tome će predstavnicima EU i SAD razgovarati već početkom tjedna.

Kazne zbog nasilja

EU je u subotu zaprijetila uvođenjem kaznenih mjera Srbiji i Kosovu ako ne spriječe ponavljanje nasilja koje je bilo usmjereno protiv međunarodnih mirovnih snaga nakon spornih izbora lokalnih gradonačelnika.

- Neuspjeh u deeskalaciji napetosti dovest će do negativnih posljedica, navodi EU u priopćenju objavljenom u subotu.

U priopćenju se poziva na hitnu uspostavu mira na sjeveru Kosova, gdje su krajem svibnja srpski militanti zapaljivim napravama i kamenjem napali mirovne snage NATO saveza tijekom prosvjeda u selu Zvečan. Ranjeno je 30 talijanskih i mađarskih vojnika i više od 50 Srba.

Kako bi točno mogle izgledati zaprijećene "odlučne mjere" nije objašnjeno. Moguće je smanjenje financijske potpore koju dvije zemlje dobivaju kao kandidati za ulazak u EU. Suradnja bi također mogla biti ograničena.

- Nasilje se moglo izbjeći i mora se izbjegavati u budućnosti, stoji u izjavi koju je u ime EU objavio povjerenik za vanjske poslove Josep Borrell.

EU je pozvala Kosovo i Srbiju da poduzmu trenutnu i bezuvjetnu akciju za deeskalaciju situacije i da prestanu koristiti retoriku razdora i suzdrže se od bilo kakvih daljnjih nekoordiniranih akcija.

Nedavni prosvjedi rasplamsali su se nakon izbora novih gradonačelnika na sjeveru Kosova, političara albanskog podrijetla koji su pobijedili na dopunskim izborima, koje su Srbi bojkotirali po nalogu vlasti u Beogradu.