Milanović će u Gruziji razgovarati o ulaganjima, ali i o europskim integracijama

Predsjednik Milanović na prvo ovogodišnje službeno putovanje ide u Gruziju, na poziv predsjednika Mihaela Kavelašvilija, inače žestokog kritičara Zapada. Gruzija je jedna od onih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu. U Tbilisiju je i naša ekipa. 

Novinarka Kristina Pešić javila je da predsjednik Milanović u Tbilisi dolazi s gospodarskom delegacijom koja će se sastati s 20-ak gruzijskih tvrtki i institucija.

- Razgovarat će se o trgovini i ulaganjima, ali i europskim intgracijama, kazala je.

Prije nešto manje od godinu i pol vladajući Gruzijski san potvrdio je većinu na parlamentarnim izborima koje su i oporba i promatrači  proglasili nelegitimnima, namještenima u režiji Moskve.

- U godinu dana Gruzijski san proveo je niz zakona među kojima i zakon o stranim agentima te druge zakone kojima se ograničava rad medija i nevladinih udruga. Krajem 2024. i formalno su objavili da neće otvoriti pretpristupne pregovore s EU-om zbog, kako kažu, represije iz Bruxellesa. Bila je to kap koja je prelila čašu i na ulice izvela tisuće građana, a ti prosvjedi u kontinuitetu traju više od 450 dana jer više od 2/3 građana podupire europski put Gruzije, kazala je Pešić.

Vijeće EU-a je prošle godine poručilo Gruzijcima da podupire njihovu želju za ulaskom u EU, ali da uz poteze aktualne vlasti taj put vodi u suprotnom smjeru.

Borba protiv represije

Kad se stigne na glavni željeznički kolodvor u Gori, gradić udaljen 80-ak km od Tbilisija, ništa ne odaje da su ovdje 2008. odzvanjale detonacije i da se kratkotrajno našao i pod ruskom okupacijom. Mnogi ovdašnji stanovnici su u kolonama i vlakovima bježali na sigurno. Bila je među njima i Teonina obitelj koja se, kaže, oduvijek bori protiv represije.

- Moj pradjed aktivno je pisao protiv Staljinove represije, tada su nam stradali mnogi članovi obitelji. Moji su roditelji 1980-ih bili aktivisti za neovisnost o Sovjetskom Savezu. Ja sudjelujem u prosvjedima više od 400 dana, još od izbora 2024. kada smo imali priliku dobiti svoju, gruzijsku vlast, a ne ovu prorusku i nećemo prestati prosvjedovati dok se ne raspišu novi izbori, rekla je Teona Pankvelašvili, aktivistica iz Gorija.

Gori - Staljinov rodni grad

Gori je rodni grad Josifa Visarionoviča Staljina, oko čije je rodne kuće izgrađen i muzej. S obzirom na to da je ispunjen Staljinovim slikama i kipovima, može djelovati kao da veliča jednog od najozloglašenijih tiranina 20. stoljeća. No kustosica će ubrzo skrenuti pozornost i na njegove fotografije iz ranih uhićenja zbog pljački banaka i fotografije njegovih žrtava. Od radnog stola u Kremlju do osobnog željezničkog vagona, muzej nastoji prikazati jedno od najmračnijih povijesnih razdoblja.

- Staljin je govorio da onaj tko se želi baviti politikom, ne djeluje zbog sebe nego zbog svoje države te da, upravo zato, mora biti nemilosrdan, kazala je Liana Okropiridze, kustosica Staljinova muzeja u Goriju.

Na sličnom tragu je i tzv. zakon o stranima agentima koji je donijela vlada predvođena proruskom strankom Gruzijski san koji zahtijeva od organizacija koje primaju petinu novca iz inozemstva da se registriraju kao strani agenti. Na ulicama Tbilisija organizirani su masovni prosvjedi - oporba optužuje vlast da pod krinkom zaštite države učvršćuje vlastitu političku kontrolu, pri čemu su do najranije 2028. obustavili pretpristupne pregovore s EU-om.  

U pozadini problema je Rusija

- Uvijek je u pozadini svih problema u Gruziji Rusija. Mislim da nije problem u samom priljevu novca sa zapada ili sudjelovanju novinara u različitim projektima, nego u tome što je zapad u posljednjih više od deset godina počeo napuštati Gruziju, prije svega vojno, rekao je Zaviad Poškua, predsjednik Nezavisne organizacije gruzijskih novinara.

Politolog Hans Gutbrod smatra da je stranka Guzijski san u nešto više od 2 godine provela političku represiju do razine za koju je Vladimiru Putinu trebalo, nakon povratka na mjesto predsjednika u svibnju 2012., 12 godina.

- Vlada kontinuirano napada EU, nazivajući ga neprijateljem i izvorom svih zala. Istodobno, ljudi dalje žele postati dio Europe. Ne zato što imaju o njoj neke naivne ideje, nego zato što znaju da na kraju žele živjeti u zemlji čija je vlada odgovorna prema ljudima, rekao je Gutbrod, profesor političke teorije na Državnom sveučilištu Ilia, Tbilisi.

Svjesni da su izvan radara zapada zaokupljenog vlastitim problemima, Gruzijcima je, čini se, sve jasnije da se sami moraju izboriti za promjene i ostvariti svoj toliko željeni europski san.