Rezolucija UN-a u Ukrajini izglasana velikom većinom

Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemalja rezoluciju kojom traži "trenutačno" povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni. Za rezoluciju kojom se traži "sveobuhvatan, pravedan i trajni mir" glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući "protiv".

Time je Opća skupština UN-a nadmoćno izolirala Rusiju u četvrtak, izglasavši rezoluciju dan uoči prve godišnjice invazije koju je Rusija počela 24. veljače 2022.

Tekst je izglasan samo dan nakon posjeta kineskog šefa diplomacije Moskvi gdje je obećao dublje partnerstvo s Rusijom.

Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu.

Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.

Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južna Afrika, Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.

Rezolucija je izglasana prvog dana dvodnevnog zasjedanja pošto su se ranije Općoj skupštini obratiti deseci visokih dužnosnika, uključujući američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock te hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je rekao da je hrvatska borba za slobodu trajala duge četiri godine i upozorio "Nemojmo da i Ukrajina toliko dugo čeka na slobodu. .

Snažan rezultat glasanja važan jer opovrgava sumnje da postoji zamor od rata i da slabi potpora Kijevu u nekim dijelovima svijeta, posebice onima koji ovise o ruskim energentima.

- Dokument traži uspostavljanje pravednog i sveobuhvatnog mira u Ukrajini te izolira Rusiju kao agresora te traži momentalno povlačenje ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, izvijestila je iz New Yorka za Dnevnik HRT-a Branka Slavica prije glasovanja.

Naglašava kako je Kina poručila da sankcije nisu djelotvorne, te kako se protivi širenju NATO-a.

Slavica je istaknula kako rezolucija Opće skupštine UN-a nije obvezujuća, ali ona pokazuje kakvo je ozračje na međunarodnoj sceni.

- Diplomati govore kako je ovaj dokument fokusiran na mir iako ne donosi konkretne planove za moguće mirovne pregovore, rekla je i dodala kako je to moguća konkretnija inicijativa UN-a oko Ukrajine.

Kuleba: Pozivi na prekid slanja oružja i streljiva Ukrajini ne vode rješenju

U New Yorku se od jučer održava izvanredna sjednica Opće skupštine UN-a posvećena Ukrajini. 

Rezoluciju, kojom se poziva na uspostavu sveobuhvatnog i pravednog mira u Ukrajini i bezuvjetno povlačenje ruskih snaga, Općoj skupštini UN-a predstavio je ukrajinski šef diplomacije.

- Pozivi na prekid slanja oružja i streljiva Ukrajini ne vode rješenju. Potpuno je legitimno pomoći zemlji koja je napadnuta i opravdano se brani. To je čin obrane Povelje UN-a. To je čin u korist što skorijeg završetka rata i postizanja trajnog i pravednog mira, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Kuleba je optužio Moskvu da je počinila "genocid" tisućama prisilnih deportacija ukrajinske djece u Rusiju, gdje ih se preodgaja kao Ruse. Ruski veleposlanik u Ujedinjenim narodima na sjednici je ponovio neutemeljene optužbe Moskve i rekao da Zapad planira "raskomadati i uništiti" njegovu zemlju.

- U svojoj želji da na bilo koji način porazi Rusiju Zapad ne može samo žrtvovati Ukrajinu, nego je spreman uvući cijeli svijet u bezdan rata. Započeli smo specijalnu operaciju kako bismo prekinuli osmogodišnji rat Kijeva protiv ljudi u Donecku i Luhansku, rekao je Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim narodima.

Bjelorusija je uložila dva amandmana na rezoluciju u kojima se države pozivaju na suzdržanost od slanja oružja Ukrajini, te poziva države da se pozabave uzrocima sukoba u i oko Ukrajine.

Mađarska potpora narativu Kremlja

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres istaknuo je da je pozicija te organizacije nedvosmislena i da Ujedinjeni narodi podupiru suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica. 

- Godišnjica ruske invazije na Ukrajinu turobna je prekretnica za narod Ukrajine i međunarodnu zajednicu. Ta invazija uvreda je našoj kolektivnoj savjesti, rekao je Guterres.

Guterres se osvrnuo i na prijetnje nuklearnim oružjem te upozorio da je krajnje vrijeme za silazak s ruba ponora. Potporu narativu Kremlja o potrebi zaustavljanja zapadne pomoći Ukrajini uporno daje Mađarska.

- Već je postalo poprilično očito da dostavljanje oružja i sankcije nisu mjere koje spašavaju živote. Naprotiv, one pridonose prolongiranju i riziku od eskalacije ovog rata i povećavaju patnju, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó.

- Ako ne osudimo i ne zaustavimo ruske postupke u Ukrajini, to će povećati rizik da se bilo koja druga zemlja suoči sa sličnom agresijom. Nitko se ne može osjećati sigurnim u svijetu u kojem se normalizira ilegalna uporaba sile, poručio je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Grlić Radman: Hrvatska je najsnažniji zagovornik empatije prema Ukrajini

Rusku agresiju u obraćanju Općoj skupštini osudio je i hrvatski šef diplomacije.

- Rat u Ukrajini nažalost nalikuje na onaj u Hrvatskoj prije tri desetljeća. Mi u Hrvatskoj dobro smo upoznati s propagandom o navodnoj potrebi za denacifikacijom i zaštitom manjine, nakon čega je slijedilo samoproglašenje republike na hrvatskom teritoriju, invazija i agresija. Naša je borba za slobodu potrajala duge četiri godine. Ne dopustimo da Ukrajina tako dugo čeka na slobodu, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Hrvatsko razumijevanje proizlazi iz činjenice da je Hrvatska prije trideset godina upravo preživjela takvu agresiju, bila je žrtva agresije. Imamo 1816 nestalih osoba, počinjeni su teški zločini, gruba kršenja ljudskog prava. Prema tome, Hrvatska je tu najsnažniji zagovornik empatije prema Ukrajini i ukrajinskom narodu i zemlja koja snažno osuđuje rusku agresiju, poručio je Grlić Radman.

- Svi su zapravo zabrinuti za temelje svjetskog poretka koji su isto tako narušeni, svi su zabrinuti za budućnost, pitanje opskrbe hranom. Znači, sigurnost u hrani, sigurnost u energiji. Zapravo ova agresija ima sve one oblike negativnih implikacija na svjetski poredak. Prema tome tu izražavamo i veliku zabrinutost. A, naravno, vidite najavljivanje ratnih tribunala za ratne zločine počinjene na tlu Ukrajine i sigurno da će se razgovarati o svim oblicima zaustavljanja rata i one osnovne poruke koje idu upravo u tom smjeru da je ova situacija nedopustiva, jer ne želimo, kao prvo, da se taj rat nastavi, a ne želimo ni eskalaciju, odnosno stvaranje nekakvih novih mogućih potencijalnih frontova, dodao je. 

Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, pozvala je na usvajanje rezolucije koju je predložila Ukrajina.

- Pred nama je rezolucija koja poziva nacije svijeta da podrže diplomatske napore za postizanje sveobuhvatnog i trajnog mira u Ukrajini, rekla je.

U listopadu prošle godine 143 zemlje usprotivile su se aneksijama Moskve u Ukrajini i rekle da one krše međunarodno pravo.

Proteklih mjeseci naveliko se raspravljalo koliko daleko bi trebala ići rezolucija UN-a povodom godišnjice rata u Ukrajini. Kijev je radio na rezolucijama u kojima se spominje sud za ratne zločine, kao i na tekstu koji bi mirovni plan od 10 koraka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pretvorio u dokument UN-a, prema UN-ovim izvorima. Od obje se ideje odustalo.

Aktualni nacrt uglavnom sadrži nejasne formulacije o prekidu rata, poziv na mir i povlačenje Moskve. Također se poziva na razmjenu svih ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije i naglašava potreba da odgovorni za najteže ratne zločine odgovaraju.

Branka Slavica rekla je kako su joj diplomati s kojima je razgovarala kazali da je tekst rezolucije mogao biti oštriji i agresivniji prema Rusiji.

- No, namjerno je izabran ovakav ton, kako bi se eventualno za glasanje o rezoluciji pridobile i one države koje su do sada bile neutralne, poručila je Slavica.

Iako rezolucija ne donosi konkretan plan za početak mirovnih pregovora, u njezinu je fokusu postizanje mira. Dokument govori o globalnoj cijeni rata u Europi, i traži odgovornost za počinjene ratne zločine.

Kina: Slanje oružja ne donosi mir

Zamjenik kineskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima Dai Bing u četvrtak je na Općoj skupštini te organizacije rekao da nakon godine dana rata u Ukrajini "brutalne činjenice daju dovoljno dokaza da slanje oružja neće donijeti mir".

- Dolijevanje ulja na vatru samo će pogoršati napetosti. Produžavanje i širenje sukoba samo će primorati obične ljude da plate još višu cijenu, rekao je.

- Spremni smo nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju ukrajinske krize i donijeti mir što prije, rekao je.

Zapadne sile opskrbile su Ukrajinu milijardama dolara oružja otkako je Rusija izvršila invaziju. Sjedinjene Države i NATO optužili su Kinu da razmatra opskrbu Rusije oružjem i upozorili je da to ne čini.

Kina je odbacila optužbe rekavši da Sjedinjene Države nisu u poziciji postavljati takve zahtjeve Pekingu.

Dai je govorio u Ujedinjenim narodima dan nakon što je glavni kineski diplomat posjetio Moskvu i obećao dublje partnerstvo s Rusijom. Kina i Rusija najavile su partnerstvo "bez ograničenja" nedugo prije početka invazije.

Od početka ruske invazije 24. veljače prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta nagovijestio da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje.

- Nuklearno oružje ne smije se koristiti, ne može se voditi nuklearni rat, rekao je Dai.

- Sve strane trebale bi se udružiti protiv uporabe ili prijetnje uporabom nuklearnog oružja, spriječiti širenje nuklearnog oružja i izbjeći nuklearnu krizu, naglasio je.