Ivan Güttler o najtoplijoj godini ikad, ali i drugim vremenskim (ne)prilikama

Da je prošla godina, 2023., bila vrlo topla i s vremenskim nepogodama nesvakidašnjeg intenziteta i u nesvakidašnje vrijeme, svjestan je, svatko tko na to obraća pozornost i redovito prati vijesti iz zemlje i svijeta. A prije nekoliko dana stigla je i potvrda - bila je to najtoplija godina na planetu Zemlji otkad se provode službena mjerenja i bilježe vremenske prilike. S obzirom na to da vremenske neprilike sve više utječu na naš svakodnevni život, ali i odnose živote, u emisiji Agenda: svijet  gost je bio glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.

Toplo, toplije najtoplije

Globalno zatopljenje nije više samo koncept koji znanstvenici trebaju dokazivati statističkim podacima jer o njemu iz godine u godinu svjedoče sve surovije vremenske prilike. Neumoljiva je i živa u termometru - protekla je godina bila najtoplija od kada se provode mjerenja, izvijestila je služba Copernicus za klimatske promjene. 2023. nadmašila je i 2016., koja je prethodno bila zabilježena kao najtoplija godina u povijesti.

Prizemne temperature zraka srušile su tijekom godine nekoliko svjetskih rekorda, a najraniji znakovi koliko će 2023. biti topla pojavili su se početkom lipnja, kada su prosječne dnevne temperature premašile rast od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu nekoliko dana zaredom. U drugom dijelu 2023. takve su dnevne temperaturne anomalije postale redovita pojava, pa je gotovo u 50% dana u 2023. temperatura bila viša od 1,5°C u odnosu na referentno razdoblje između 1850. i 1900.

Rušenje temperaturnih rekorda u 2023. potvrdila je i Svjetska meteorološka organizacija. Upozorili su da se na temelju podataka o desetogodišnjoj prosječnoj temperaturi svijet u odnosu na predindustrijsko razdoblje zagrijao 1,2 stupnja.

Prošlogodišnji rekord posljedica je klimatskih promjena, uzrokovanih u prvom redu izgaranjem fosilnih goriva, ali i klimatskim fenomenom El Nino, koji se pojavio polovinom godine. Donio je više temperature te ekstremne vremenske prilike, koje su, tvrde stručnjaci, važan pokazatelj globalnog zatopljenja. 

Ekstremno visoke temperature u ljetnim mjesecima dovode do suše i razornih požara, kakvi su ovoga ljeta harali brojnim mediteranskim zemljama, ali i u SAD-u i Kanadi.

Taj ekstremni klimatski obrazac snažno utječe na kvalitetu života. U njega se uklapaju i velike, ponegdje rekordne hladnoće u Aziji, SAD-u i na sjeveru Europe uz obilje snijega, s kojima je počela 2024. koja će, prema najavama znanstvenika, biti u pet najtoplijih do sad, a možda i nadmašiti rekordnu 2023.

No kada izuzmemo hladne ekstreme, svjedočimo zabrinjavajućem topljenju ledenog pokrivača.

Klimatski aktivisti svjesni su da je zaustavljanje klimatskih promjena nemoguće bez političke volje utjecajnih svjetskih čelnika. U znak prosvjeda prekinuli su, stoga, skup Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika i najizglednijeg republikanskog kandidata za novi predsjednički mandat.

Zahtjev za hitno zaustavljanje globalnog zatopljenja klimatski aktivisti svjetskim su čelnicima poslali i tijekom Svjetskog ekonomskog foruma, te u švicarskom Davosu na jedan sat blokirali ključnu prometnicu.

Činjenica je da klimatske promjene ubrzavaju. Koje su izravne i neizravne posljedice tih promjena, kako one utječu na zdravlje ljudi, ali i na ekonomska i geopolitička kretanja u svijetu, te što se može napraviti da se umanje njihovi učinci u emisji HTV-a Agenda: Svijet objasnio je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.