Putinov ultimatum i prijedlozi SAD-a: Je li mir u Ukrajini moguć?

Nakon još jednog kruga razgovora Vladimira Putina s američkim izaslanicima, Kremlj je objavio da je prihvatio neke elemente mirovnog plana koji su sastavile Sjedinjene Države, ali neke nije. Putin je ponovio da Rusija želi kontrolu nad ukrajinskom regijom Donbas, te naglasio da će je Moskva silom preuzeti ako se ukrajinske snage ne povuku.

Najnovija prijetnja ruskog predsjednika Ukrajini još je jedan čvrsti dokaz koliko je malo vjerojatno skoro postizanje mirovnog sporazuma za završetak rata koji traje gotovo pune četiri godine.

- Kada ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada borbe prestaju. Ako to ne učine, mi ćemo taj cilj postići vojnim sredstvima. To je to, rekao je Putin.

Krutost oko ključne točke spoticanja u mirovnim pregovorima odnosi se na istočnu regiju Ukrajine - Donbas. Rusija kontrolira njegovih 80%. Borbe između ukrajinskih snaga i separatista koje podržava Moskva ondje su počele još 2014., kada je Rusija napala i anektirala Krim - poluotok na jugu Ukrajine. Osvajanje i službeno pripajanje i Donbasa, omogućuje joj stvaranje kopnenog mosta prema Krimu, za Moskvu ključnom vojnom i trgovačkom središtu.

- Strateški je to važno za Rusiju jer, prvo, to bi moglo značiti širenje ruskog teritorija prema zapadu. Zauzimanje ukrajinskog teritorija - Donbasa, ponovnim korištenjem priče o etničkim Rusima ili ruskim govornicima kako bi se invazija opravdala, nešto je što smo vidjeli u posljednje najmanje tri i pol godine. Daju im i veći pristup čak i Odesi, što bi u biti presjeklo pristup Ukrajine Crnome moru, rekao je dr. Marnie Howlett s odsjeka ruskih i istočnoeuropskih politika na Sveučilištu Oxford.

Najnovije prijetnje ruskog predsjednika slijedile su nakon što je u utorak u Moskvi održao petosatni sastanak s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Vladimir Putin potvrdio je kako se Rusija ne slaže s nekim točkama navedenima u prerađenim američkim mirovnim prijedlozima za Ukrajinu, nazivajući proces pregovora "teškim poslom". Nikakav "sporazum" nije moguć bez pristanka Ukrajinaca, koji s gotovo 12 godina otpora pokazuju da nisu voljni podržati teritorijalne ustupke i predati Moskvi Donbas.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je u službenom posjetu Kini, zanijekao je da je u ponedjeljak tijekom telefonskog razgovora s europskim kolegama i Volodimirom Zelenskim upozorio Ukrajinu na potencijalnu "izdaju SAD-a". Sada iz kineskog Chengdua Macron širi optimizam.

- Jedinstvo između Amerikanaca i Europljana u vezi s Ukrajinom je ključno. I to ponavljam iznova i iznova - moramo surađivati. Pozdravljamo i podržavamo mirovne napore Sjedinjenih Američkih Država. SAD-u su potrebni Europljani koji će voditi te mirovne napore jer se to događa na europskom kontinentu, jer mi pružamo sigurnosna jamstva, mi smo ti koji možemo raspravljati o sankcijama, mi smo ti koji imamo rusku imovinu u svojim rukama - i upravo tim partnerstvom bit ćemo učinkoviti, rekao je Macron.

Nakon sastanka Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, održanog u Beču bez predstavnika SAD-a i Rusije, Kijevu stiže nova potpora.

- Većina država sudionica OESS-a naglasila je da moramo nastaviti podržavati Ukrajinu. I moramo osigurati da Rusija bude odgovorna za svoje postupke. Kada jedna zemlja dovede u pitanje temelje naše zajedničke sigurnosti, mi ostali moramo ustati da ih još snažnije branimo, rekao je Pasi Rajala, zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Finske (trenutačno predsjeda OESS-om).

OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija, nastala nakon hladnoga rata kako bi istok i zapad međusobno surađivali. Međutim, posljednjih godina, posebno otkako je Rusija napala Ukrajinu, Moskva je blokirala mnoge ključne odluke, tako često osakaćujući organizaciju.