'Hrvatska podupire BiH, želi dobre odnose Hrvata i Bošnjaka'

Nakon odluke Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom onda kada se postigne nužan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo, u Sarajevo su stigli čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković i nizozemski premijer Mark Rutte.

- BiH treba ispuniti briselsku domaću zadaću tj., donijeti najvažnije reforme, to je onih 14 poznatih prioritetnih pitanja koje je Bruxelles stavio pred BiH kako bi mogla dobiti toliko željeni pregovarački status, rekao je prilikom javljanja iz Sarajeva novinar HRT-a Ilko Barbarić.

Iako se, kako kaže potiho priželjkivalo kako bi BiH u prosincu mogla dobiti taj status zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, to se nije dogodilo.

- Previše je tu zastoja, nesuglasica političke prirode, sukoba i blokada. Stoga, BiH je ostala tu gdje jeste, a dobila je vremenski bonus od tri mjeseca da popravi stanje. U zemlji su danas i sutra predsjednica EK Ursula Von der Leyen, premijer Andrej Plenković i nizozemski premijer Mark Rutte kako bi potaknuli vlasti da što prije donesu reformske zakone, dodao je.

Sutra će kako kaže, razgovarati s predsjedništvom BiH, predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, šefovima parlamenata i nekim resornim ministrima

Premijer Plenković na sastanku s predstavnicima vjerskih zajednica

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković doputovao je u ponedjeljak navečer u Sarajevo, gdje će mu se u utorak u razgovorima s bosanskohercegovačkim dužnosnicima pridružiti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte.

Plenković se prvog dana radnog posjeta BiH sastao odvojeno s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u toj zemlji, vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem, poglavarom Islamske zajednice Huseinom Kavazovićem i mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom.

Premijer je poručio kako je potrebno podupirati opstanak i kvalitetniji život Hrvata u Bosni i Hercegovini a istodobno pomoći izgradnji njihovih boljih odnosa s Bošnjacima.

- Šaljemo poruku podrške i ohrabrenja za provedbu reformi radi otvaranja pristupnih pregovora. Hrvatska nastavlja pomagati BiH na europskom putu, koji jamči stabilnost i prosperitet, poručio je na društvenoj mreži X.

Nakon susreta s vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem i kardinalom Vinkom Puljićem objavio je kako hrvatska vlada nastavlja podupirati aktivnosti Katoličke crkve u BiH kroz projekte koji pridonose kvalitetnijem životu Hrvata u toj zemlji.

Susret s poglavarom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem opisao je pak kao doprinos gradnji prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa.

- Snažno, snažno podupiremo europski put BiH. Potrebno je nastaviti jačati dijalog Hrvata i Bošnjaka i ostvariti ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, poručio je Plenković.

Rutte u Potočarima

Premijer Nizozemske vlade Mark Rutte, nakon dolaska u BiH, posjetio je Memorijalni centar u Potočarima i položio cvijeće na spomenik ubijenima u genocidu. 

Nakon Ruttea stižu predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Kako je najavljeno iz delegacije EU-a u Sarajevu, oni će se u utorak sastati s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Predviđeni su odvojeni sastanci s članovima Predsjedništva BiH, predsjedateljicom i zamjenicima predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, Zukanom Helezom i Stašom Košarcem, s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, te predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja dva doma parlamenta BiH.

Krišto je uoči dolaska visokih dužnosnika iz EU-a rekla kako se nada da će to biti poticaj unutarnjem dijalogu koji treba dovesti do trajnih i održivih rješenja za otvorena pitanja u zemlji.

Šefovi država ili vlada država članica EU-a u prosincu prošle godine prihvatili su preporuku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dok je u slučaju BiH takva odluka izostala zbog činjenice da ta zemlja nije provela reforme koje su se očekivale. Upravo je vlada nizozemskog premijera Ruttea bila među najžešćim zagovornicima takvog pristupa.

Nova prigoda za otvaranje pregovora najavljena je za ožujak, no samo pod uvjetom da Europska komisija ocijeni kako je do tada ipak bilo nekog napretka u provedbi 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019. 

Koalicija koja je na vlasti u BiH od siječnja 2023. uspjela je osigurati da se u državnom parlamentu prihvati šest reformskih zakona, no njezino funkcioniranje od sredine prošle godine opterećuju stalni politički sukobi koji su kulminirali napadima lidera bosanskih Srba Milorada Dodika na visokog predstavnika Christiana Schmidta i na Ustavni sud BiH kao i provokativnim obilježavanjem 9. siječnja kao neustavnog dana Republike Srpske. Zbog toga je više od šest mjeseci blokirano prihvaćanje novih reformskih zakona.

Prošlog tjedna lideri stranaka, koje čine vlast u BiH, na zatvorenom su sastanku postignuli načelni dogovor o načinu rješavanja otvorenih pitanja, uključujući izmjene izbornog zakona, jer su tehnička poboljšanja s ciljem osiguranja integriteta izbornog procesa zahtjev koji strukture EU-a postavljaju kao jedan od temeljnih preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora.

Visoki predstavnik Schmidt 19. prosinca zatražio je od političara u BiH da brzo riješe taj problem ili će on intervenirati i nametnuti zakonske izmjene.

Premijeri Plenković, Rutte i predsjednica Europske komisije Von der Leyen zaključke i rezultate sarajevskih razgovora objavit će zajedno s Krišto u utorak nakon završetka svih susreta koji su najavljeni.