Povijesna odluka: Zbog klimatskih promjena države mogu tražiti odštetu

Države koje krše svoje obveze u pogledu zaštite klime postupaju "nezakonito" i najteže pogođene države od njih bi mogle tražiti odštetu, zaključio je Međunarodni sud pravde (ICJ).

Iako nije pravno obvezujuće, ovo mišljenje Svjetskog suda moglo bi oblikovati smjer budućih klimatskih mjera diljem svijeta.

Najviša sudska instanca UN-a, sa sjedištem u Den Haagu, jednoglasno je u tom mišljenju, donesenom na zahtjev studenata s Vanuatua, dala tumačenje međunarodnog prava, što će zakonodavci, odvjetnici i suci u cijelom svijetu moći koristiti prilikom izmjena zakona ili gonjenja država zbog nedjelovanja kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena.

Prije izricanja mišljenja, zagovornici klimatske pravde okupili su se ispred ICJ-a u Haagu uzvikujući: – Što želimo? Klimatsku pravdu! Kada je želimo? Odmah!

'Države imaju stroge obveze štititi klimatski sustav'

Klimatske promjene, izazvane emisijama stakleničkih plinova, "hitna su i egzistencijalna prijetnja", rekao je sudac Yuji Iwasawa, predsjedavajući suda, u dvosatnom govoru. Sud nije prihvatio ideju koju su branile države veliki onečišćivači da su postojeći klimatski sporazumi i pregovarački proces COP-a dovoljni. Države imaju "stroge obveze štititi klimatski sustav", naglasio je.

– Sud ističe da su posljedice klimatskih promjena ozbiljne i dalekosežne. Utječu i na prirodne ekosustave i na ljudsku populaciju. Te posljedice naglašavaju egzistencijalnu prijetnju koja dolazi od klimatskih promjena. Sud smatra da niz ljudskih aktivnosti potiče klimatske promjene kao rezultat emisije stakleničkih plinova, uključujući i potrošnju i proizvodnju. Emisije stakleničkih plinova nedvosmisleno su uzrokovane ljudskim aktivnostima i nisu teritorijalno ograničene, rekao je sudac Yuji Iwasawa.

Iako se radi o savjetodavnom mišljenju, pravni stručnjaci ističu da će razmatranja 15 sudaca ICJ-a imati i pravnu i političku težinu te da ih budući klimatski procesi neće moći ignorirati.

– Ovo bi mogla biti jedna od najvažnijih pravnih presuda našeg vremena zbog širine pitanja koje obuhvaća, a koja zadiru u samu srž klimatske pravde, izjavila je Joie Chowdhury, viša odvjetnica Centra za međunarodno ekološko pravo.

Peto jednoglasno mišljenje suda u 80 godina

Složivši se s malim otočnim državama, potvrdio je da klima mora biti "zaštićena za sadašnje i buduće generacije", dok države veliki onečišćivači apsolutno ne žele pravno priznati prava ljudi koji se još nisu rodili.

Najsporniji element mišljenja, koji će naići na najveći otpor bogatih država, proizlazi po sudu iz tih obveza, a to je odšteta državama koje su najteže pogođene klimatskim promjenama.

- Pravne posljedice koje su rezultat počinjenja međunarodno nezakonitog djela mogu uključivati... cjelovitu reparaciju za štetu koju su pretrpjele oštećene države u obliku restitucije, naknade i zadovoljštine, istaknuo je Iwasawa.

No suci su istaknuli da se mora utvrditi izravnu i sigurnu uzročnu vezu "između nezakonitog djela i štete", što je teško učiniti pred sudom, ali "nije nemoguće".

Riječ je o petom jednoglasnom mišljenju tog suda u 80 godina.

Političko nazadovanje, pravno napredovanje

- Klimatske promjene živimo svakodnevno, rekao je za AFP fidžijski student Vishal Prasad (29), koji je 2019. pokrenuo kampanju zajedno s drugim studenima sa Sveučilišta Južnog Pacifika na Vanuatuu.

Brojne nevladine organizacije i aktivisti očekivali su s nestrpljenjem mišljenje suda, frustrirani pasivnošću ili sporošću država velikih onečišćivača da smanje korištenje fosilnih goriva.

Nekoliko desetaka bilo ih je u srijedu u Palači mira, sjedištu suda, s transparentom "Sudovi su se izjasnili - vlade sada moraju djelovati".

Neostvareni ciljevi Pariškog sporazuma

U Pariškom sporazumu iz 2015. više od 190 država obvezalo se na napore da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. No, taj cilj nije ostvaren – emisije stakleničkih plinova i dalje rastu.

U najnovijem "Izvješću o emisijskom jazu" Ujedinjeni narodi procjenjuju da će trenutačne klimatske politike dovesti do globalnog zagrijavanja većeg od 3 °C do 2100. godine.

S porastom klimatskih tužbi, prema podacima Grantham instituta iz Londona iz lipnja, do sada je pokrenuto gotovo 3.000 slučajeva u gotovo 60 država. Rezultati su različiti.

Primjerice, njemački sud u svibnju je odbacio tužbu peruanskog farmera protiv energetskog diva RWE, ali njegovi odvjetnici i aktivisti tvrde da je sam slučaj, koji je trajao deset godina, ipak pomaknuo granice klimatskog prava.

Ranije ovog mjeseca i Interamerički sud za ljudska prava, nadležan za 20 zemalja Latinske Amerike i Kariba, poručio je u savjetodavnom mišljenju da se zemlje članice moraju udružiti u borbi protiv klimatskih promjena.

Aktivisti smatraju da bi mišljenje ICJ-a moglo biti prekretnica, iako je riječ o savjetodavnom aktu. Njegovo donošenje moglo bi olakšati državama da pozovu druge zemlje na odgovornost u pitanjima zagađenja i emisija.

– Sud može potvrditi da klimatska neaktivnost, osobito velikih zagađivača, nije samo politički neuspjeh, nego i kršenje međunarodnog prava, rekao je Fijijac Vishal Prasad, jedan od studenata prava koji su lobirali kod vlade Vanuatua da pokrene slučaj pred ICJ-em.

Premda zemlje teoretski mogu ignorirati mišljenje Suda, odvjetnici naglašavaju da to u praksi rijetko čine.

– Ovo mišljenje primjenjuje obvezujuće međunarodno pravo na koje su se zemlje već ranije obvezale, podsjetila je Chowdhury.