Milanović u Aleksandriji na otvorenju izložbe "Eho Egipta: Sfinge u Hrvatskoj"

Raskošnom ceremonijom službeno je sinoć otvoren Veliki egipatski muzej. Na otvorenje muzeja stigli su deseci svjetskih čelnika, među njima i predsjednik Zoran Milanović koji je nastavvio radni posjet Egiptu. U Aleksandriji je bio na otvorenju izložbe Eho Egipta: Sfinge u Hrvatskoj.

Milanović: Zajednička kulturna baština Hrvatske i Egipta

Tijekom radnog posjeta Egiptu predsjednik Republike Zoran Milanović i supruga predsjednika Sanja Musić Milanović posjetili su Aleksandrijsku knjižnicu (Bibliotheca Alexandrina) u Aleksandriji, u kojoj je postavljena izložba „Eho Egipta: sfinge u Hrvatskoj“.

Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kairu i Bibliotheca Alexandrina, a izložbom se obilježava godišnjica uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja.

- Danas smo, zajedno s veličanstvenom Aleksandrijskom knjižnicom, odlučili istaknuti još jedan aspekt naše zajedničke kulturne baštine. Prvo, naša donacija knjiga obuhvaća naslove hrvatskih autora posvećenih drevnom i suvremenom Egiptu. Drugo, izložba „Odjeci Egipta: Sfinge u Hrvatskoj“, koju danas otvaramo, simbolizira prijateljske odnose između Egipta i Hrvatske – dviju zemalja bogate kulturne i intelektualne tradicije, rekao je predsjednik Milanović.

U prigodom obraćanju govorio je o povezanosti Hrvatske i Egipta istaknuvši kako se bogata kulturna, politička i demografska razmjena između dviju zemalja ne samo da se nastavlja, nego i jača.

- Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u pripremi ove izložbe, osobito Veleposlanstvu Republike Hrvatske koje ju je organiziralo i gospodinu Kišu koji je bio kustos, zaključio je predsjednik Milanović otvorivši izložbu „Eho Egipta: sfinge u Hrvatskoj“.

Riječ je o izložbi koja predstavlja egipatsku baštinu u Hrvatskoj i njezine odjeke kroz stoljeća: od stareogipatskih sfingi u Dioklecijanovoj palači u Splitu, preko rensansnih rukopisa, barkonih i klasicističkih sfingi na hrvatskim javnim prostorima, pa sve do početka 20. stoljeća i arhitekturalne "egiptomanije". Sfinga je bila umjetnički motiv koji je trajno povezivao dvije kulture, dvije civilizacije i dvije zemlje. Izložba će biti otvorena do 13. studenoga 2025. godine.

Autor postava izložbe je Tomislav Kiš, doktorand HAZU.

Izložbu je putem javnog poziva sufinanciralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a podržali su je Arheološki muzeji u Zagrebu, Splitu i Zadru, Muzej grada Splita te Državni arhivi u Osijeku i Dubrovniku.

Povijesno prijateljstvo i suvremena suradnja

Aleksandrijska knjižnica, jedan je od najvažnijih kulturnih centara ne samo u Egiptu nego i na cijelom Bliskom istoku.Ravnatelj Ahmed Zayed naglasio je da je riječ o simbolu kulturne povezanosti Egipta i Hrvatske.

– Sfinge u Hrvatskoj svjedoče o našoj zajedničkoj povijesti i pokazuju da umjetnost i suradnja među narodima nemaju granica. Kulturna suradnja najbolji je put prema razumijevanju i boljem životu, kazao je Zayed.

Predsjednik Milanović podsjetio je na duge povijesne veze Hrvatske i Egipta, koje sežu do otvaranja diplomatskog ureda Dubrovačke Republike još 1515. godine, a danas ih nastavljaju brojni hrvatski poduzetnici i stručnjaci koji djeluju u Egiptu.

– Ova izložba potvrđuje prijateljske odnose Hrvatske i Egipta, zemalja bogate kulturne i intelektualne tradicije. Naša nas povijest i kultura povezuju, a ne razdvajaju, poručio je Milanović.

'Kulturna diplomacija je presudna'

- Kulturna diplomacija je presudna, ona je tzv. soft power. Može mnogo više i kroz kanale gdje inače, ova tvrđa diplomacija, politika, možda ne može. A kulturne poveznice transcendiraju i sadašnjost i politiku. Čini mi se da je baš kulturna diplomacija za Hrvatsku nešto što otvara mnogo više vrata nego što nam se to čini, poručio je dr. sc. Daniel Rafaelić, diplomatski savjetnik i egiptolog.

- "Odjeci Egipta sfinge u Hrvatskoj" izložba je kojoj je cilj prezentirati samo jedan aspekt egiptomanije na prostoru Hrvatske u zadnje 2000 godine. Imamo izbor fotografija, najreprezentativnijih primjera sfingi, to su one staroegipatske iz Dioklecijanove palače, rekao je autor izložbe Tomislav Kiš.

Milanović sa suprugom na otvorenju Velikog egipatskog muzeja

Zoran Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović sudjelovao je u subotu navečer na svečanom otvorenju Velikog egipatskog muzeja (GEM) u Kairu u društvu državnika iz cijelog svijeta, na poziv egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija, priopćio je Ured hrvatskog predsjednika u nedjelju.

- Pozvani smo, došli smo. Bilo je dosta ljudi, svijeta, predsjednika. Očito je jako duboko ta egipatska antika u kulturi i u doživljaju Egipćana. Oni su i muslimanska, islamska država, arapska po govoru, beduinska u određenoj mjeri i berberska vjerojatno. Dakle, jako polažu na taj identitet, rekao je predsjednik Milanović.

Svečanosti je nazočilo 40 državnika i visokih dužnosnika, uključujući kraljeve, predsjednike država i premijere iz svih dijelova svijeta.

Na otvorenju je prvi put izvedena simfonija egipatskog skladatelja Hešama Neziha, skladana za otvorenje GEM-a, koja sadržava i pjevni dio na staroegipatskom jeziku, a kao članica orkestra nastupila je i Marta Šomođi Homan, flautistica orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika.

Veliki egipatski muzej – nova stranica svjetske kulturne povijesti

Gradnja muzeja, koji se smatra najvećim svjetskim muzejom posvećenim drevnoj egipatskoj civilizaciji, počela je 2002. godine, a izgrađen je prema nagrađenom projektu irske arhitektice Roisin Heneghan i njezina supruga Shi-Fu Penga.

Muzej je otvoren gotovo deset godina kasnije nego što je izvorno planirano zbog ekonomske krize, političkih previranja, regionalnih sukoba i pandemije COVID-a.

Površina muzeja je više od 500.000 četvornih metara, a sastoji se od 12 galerija s oko 24.000 predmeta.

Službenim otvorenjen posjetitelji će moći razgledati i zasebnu galeriju za predmete iz grobnice faraona Tutankamona, gdje je prvi put od njihova otkrića 1922. u Dolini kraljeva raspoređeno svih 5398 predmeta.

Također, dio muzeja posvećen je i golemom "solarnom" brodu faraona Keopsa, pronađenog 1954. i premještenog iz muzeja pokraj Keopsove piramide u GEM.

U Gizi o političkim političkim pitanjima vezanim za odnose Europske unije i Egipta

Ni ova diplomatsko-kulturna misija ne može proći bez političkih pitanja, izvijestila je novinarka Kristina Pešić iz Egipta.

Naime, danima uoči otvaranja Velikog egipatskog muzeja, egipatski predsjednik El-Sisi prvi put je došao u Europsku uniju u ovih 12 godina otkako je došao na vlast vojnim udarom, što je Europska unija u tom trenutku i osudila.

Potpisali su u Bruxellesu memorandum kojim Europska unija daje milijarde eura financijskih ulaganja u Egipat, što je odmah izazvalo nove stare kritike aktivista za ljudska prava, ali i dijela europskih parlamentaraca koji kažu da EU zapravo time financira ovu zemlju, kako bi držala migrante izvan EU-a.

Predsjednik RH Zoran Milanović kaže da je ova zemlja demokratski režim u odnosu na neke druge koje financira Europska unija i da se ova zemlja ne može mjeriti europskim standardima, jer bi u tom slučaju ovdje bilo na vlasti muslimansko bratstvo.

Također pozdravlja i to što Europska unija financira zemlje kao što su Libija i Egipat, kako bi zadržavale migrante u svojim zemljama, jer se pokazalo da humanitarna načela kojih su se pridržavali u Europskoj uniji prethodnih godina nisu dala pozitivne rezultate. 

Milanović: I imigracijska politika je politika

- Uz svu izbezumljenost i obezglavljenost Komisije i onih koje vode, ovo je jedan racionalan i potpuno opravdan motiv. Jer imigracijska politika je politika, inače je stihija. Dakle, ako govorimo o imigracijskoj politici, o politici migracije i imigracije, onda onaj koji je krajnja destinacija itekako mora voditi politiku. Politika se ne vodi u snu ili pod utjecajem opojnih droga. Ona se vodi racionalno i prema interesu. Dakle, je li nama u interesu da ljudi u buljucima, u ogromnim brojevima ulaze, na kraju i na silu? Jer ih humano ne možeš zaustaviti, pa ih puštaš da prođu kao 2015. godine. Je li to politika? Nije. To je stihija, zaključio je.