07:54 / 13.12.2021.

Autor: HRT/Hina

Plenković: Krizu u BiH riješiti dogovorom, početi od izbornog zakona

Andrej Plenković i Zoran Tegeltija

Andrej Plenković i Zoran Tegeltija

Foto: HRT / HTV

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak u Sarajevu kako bi krizu u BiH trebao riješiti razgovorima i dogovorima temeljenima na Daytonskom sporazumu, što će dovesti do smanjenja napetosti u toj zemlji a istodobno osigurati jednaka prava svih koji u njoj žive.


Hrvatskom je premijeru ispred sjedišta Vijeća ministara i parlamenta BiH priređen svečani doček uz intoniranje državnih himni nakon čega su Plenković i njegov domaćin, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija razgovarali u pratnji ministara.

- BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose koji se razvijaju iz godine u godinu unatoč naporima pojedinaca da se oni predstave drugačijima, kazao je nakon razgovora predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Hrvatska, dodao je, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sudjeluje s 10 posto a u prvih deset mjeseci ove je godine već nadoknađen pad iz 2020. Ove će godine razmjena premašiti 2 milijarde eura, ali postoji prostor i za suradnju i zajednički izlazak na vanjska tržišta, poručio je.

Kao otvorena pitanja nabrojio je status imovine građana dviju država te arbitražu u vezi s termoelektranom "Gacko" ali i ugovor o granicama te gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj. Tegeltija je kazao kako je njegovo osobno stajalište da bi Hrvatska trebala potražiti drugu lokaciju za takve namjene.

- Moja prva politička poruka je da dolazim kao prijatelj, kao partner. Sa željom da unapređujemo suradnju, da pošaljem poruku o cjelovitosti BiH i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Hrvatska poštuje Daytonski sporazum, koncept dva entiteta i tri konstitutivna naroda, poručio je premijer Andrej Plenković. Dodao je da će tijekom razgovora u parlamentu ponoviti svoj interes za ravnopravnošću Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda kako bi njegovi zastupnici bili legitimno zastupljeni u svim institucijama BiH. 

Hrvatski premijer važnim je ocijenio to što je Hrvatska kao članica EU-a u svjetlu pandemije pružila ruku BiH. Vezano za nezakonite migracije - ponovio je da dvije države moraju surađivati kako bi se one spriječile i kako se ljudima tjeranim ratom i raznim nesrećama - ne bi manipuliralo te da ne bi završili tragično.

- Hrvatska je maksimalno spremna povećati gospodarsku suradnju i trgovinsku razmjenu s BiH, riješiti pitanja kvalitetnije prometne povezanosti i povećati suradnju u području energetike, naglasio je Plenković. Kao primjer odlične suradnje naveo je most kod Svilaja. Zato je bitno poduprijeti BiH da dovrši svoj dio koridora 5c. Što se tiče energetike, izdvojio je spremnost Hrvatske za suradnju u južnom dijelu - od Dugopolja, dokle je doveden plin - da se krene prema Imotskome i Posušju. Također je najavio i obnovu starog te gradnju novog mosta kod Brčkog.


Izmjene izbornog zakona već dogovorene, a sad se bježi? 

- Izborno zakonodavstvo mora biti takvo da se svi narodi osjećaju komotno, u prilici da biraju svoje predstavnike, a ne da im ih bira netko drugi, poručio je Zoran Tegeltija. Čuo je, kaže - da su izmjene izbornog zakona dogovorene, ali da se neće prihvaćati dok se ne potvrde izbori u Mostaru. Očito je netko nekome nešto obećao, a danas se želi pobjeći od tog dogovora, dodao je. Najnovije izjave visokog predstavnika da bi se izbori trebali održati prema starom zakonu - komentirao je riječima: "Mislim da to ništa dobro ne donosi". 

Odlagalište radioaktvnog otpada

Premijer Andrej Plenković je vezano za plan odlaganja otpada na Trgovskoj gori kazao kako su ministri Hrvatske i BiH u konstantnom dijalogu. Bitno je, kaže - da ne postoji ugroza za građane što potvrđuju pouzdane znanstvene informacije. Objasnio je kako blizu lokacije nitko ne živi i opasnosti za građane Hrvatske i BiH nema, što treba objasniti ljudima kako bi bili mirni. 

U hrvatskom izaslanstvu uz premijera su ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić. S bosanskohercegovačke strane u razgovorima sudjeluju ministar financija Vjekoslav Bevanda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović.

Plenković s Čovićem i Izetbegovićem 

Premijer Andrej Plenković potom se sastao s čelnicima dvaju domova Parlamenta BiH, od kojih su neki ujedno i lideri vladajućih političkih stranaka u toj zemlji. Među njima su Dragan Čović, lider HDZ BiH, i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA). Plenković je nakon razgovora s njima novinarima potvrdio da je na dnevnom redu bilo političko stanje u BiH i institucionalna kriza u kojoj se ta zemlja nalazi, kao i razgovori o izmjenama izbornog zakona.

- Željeli bismo da rješenja o izmjenama izbornog zakona budu takva da sva tri konstitutivna naroda budu zadovoljna, a da položaj hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg bude ravnopravan, kazao je Plenković. Ako bi se postigla takva rješenja za izmjene izbornog zakona, ocijenio je, relaksirali bi se odnosi najprije unutar Federacije BiH, a "džentlmenski dogovor između Bošnjaka i Hrvata" po njegovu bi sudu doprinio i boljim odnosima sa Srbima pa bi onda profunkcionirala sva tijela vlasti. Europski reformski procesi bi se mogli nastavili čime bi se okončala sadašnja kriza, smatra Plenković.

Poručio je kako je u konačnici odgovornost za takav dogovor unutar BiH isključivo na političkim strankama u BiH i njenim institucijama pri čemu je, kako je kazao, važno imati osjećaj za nijanse i realnosti.

"Važno je zadržati slovo i duh Daytona"

- To shvaća i Izetbegović. Postoje različiti modeli i rješenja, no važno je zadržati slovo i duh Daytona, što nikada do 2006. godine nije dolazilo u pitanje, kazao je Plenković sugerirajući kako je izbor Željka Komšića u državni vrh BiH narušio bit onoga što je sadržaj sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine.

Plenković je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao kako mu nije poznato da se u tijelima EU priprema raspoređivanje europskih vojnih snaga u BiH te da je to prije stajalište nekih eurozastupnika nego nešto što se razmatra u institucijama. Pojasnio je kako su stajališta u EU da se osuđuju svi postupci koji vode novim napetostima u BiH, kao i da se Daytonski sporazum mora poštovati.

EU spreman rasporediti do šest tisuća vojnika u BiH?

Informaciju o tome da je Europska unija spremna rasporediti do šest tisuća vojnika u BiH u slučaju eskalacije krize tijekom posjeta Sarajevu iznio je europarlamentarac iz grupacije Zelenih Thomas Waitz. Njegov kolega Romeo Franz, ujedno voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH, u ponedjeljak je potvrdio kako u tom tijelu s velikom zabrinutošću prate secesionističke prijetnje koje dolaze iz Republike Srpske.

- To predstavlja veliku opasnost po mir u BiH, ali i cijeloj Europi, kazao je Franz novinarima nakon sastanka s bosanskohercegovačkim parlamentarcima među kojima nije bilo onih iz RS jer oni odbijaju komunicirati s predstavnicima grupacije Zelenih. Franz je kazao kako ta grupacija očekuje da visoki predstavnik Christian Schmidt u slučaju potrebe reagira i iskoristi svoje široke ovlasti. Najavio je kako će i u Europskom parlamentu nastaviti inzistirati na uvođenju hitnih sankcija za sve one u BiH koji ugrožavaju mir i stabilnost u BiH.

Predsjednik hrvatske vlade potom je polaganjem vijenca na spomen-obilježje na mostu "Suada i Olga" odao počast žrtvama srpske opsade Sarajeva u ratu od 1992. do 1995. kada je poginulo gotovo deset tisuća stanovnika glavnog grada BiH.

Prije odlaska hrvatskog izaslanstva u Mostar predviđeni su Plenovićevi odvojeni susreti s čelnicima vjerskih zajednica u BiH, vrhbosanskim nadbiskupom kadinalom Vinkom Puljićem, poglavarom Islamske zajednice u BiH reisom Husenom Kavazovićem te mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!