Proces Brdo-Brijuni: Zemlje jugoistoka Europe predugo čekaju na EU

U crnogorskom Tivtu održan je sastanak šefova država procesa Brdo - Brijuni. Predsjednici zemalja, uz supredsjedništvo Hrvatske i Slovenije kao zemalja članica Europske unije, raspravljali su o stabilnosti, te ubrzanju postupka europske integracije za zemlje zapadnog Balkana. Sa skupa su poručili da Europska unija bez tih zemalja nije potpuna.

U vremenu geopolitičke neizvjesnosti i složenih sigurnosnih izazova, promoviranje dijaloga među zemljama Zapadnog Balkana od ključne je važnosti, istaknuto je na sjednici procesa Brdo Brijuni. Iz crnogorskog Tivta, predsjednici Hrvatske i Slovenije, kao supredsjedajućih zemalja te predsjednici šest zemalja iz regije, poslali su složnu poruku.

- Da je naš prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da Europska unija nije cjelovita i potpuna bez zapadnog Balkana, poručio je Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore.

Upravo je Crna Gora nedavno napravila važan korak naprijed u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju; dobila je pozitivan IBAR - ocjenu o ispunjenosti privremenih mjera na području vladavine prava. No, pred zemljama kao što su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija, još je dug put do članstva.

- Ovo je oblik komunikacije među ljudima i državama od kojih neke, ne sve, nemaju čak ni uzajamno priznanje i dok je tako, samo to je vrijedno truda, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Dodao je da Europska unija ima određene izazove, u vidu velike i neučinkovite administracije, koje ju čine slabijom u odnosu na veće igrače u svijetu.

- To su SAD i to su države BRIX-a, odnosno prije svega Kina, Rusija, koja je u tom naručju završila spletom nevjerojatnih okolnosti, i Indija. Dakle, oni koji nas globalno, da se ne lažemo, ne vole, kazao je Milanović.

Raspravljalo se i o iseljavanju mladih, što je jedan od gorućih problema u zemljama Zapadnog Balkana.

Predsjednica Sjeverne Makedonije je u svojem govoru istaknula da se u posljednjih desetak godina iz država Zapadnog Balkana iselilo 4 milijuna i osamsto tisuća mladih ljudi. 

- To su brojke koje bi nas uistinu morale brinuti, poručila je Nataša Pirc Musar, predsjednica Republike Slovenije.

Sudionici skupa istaknuli su kako je ključno održavati dobrosusjedske odnose te kako je proširenje Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana, osobito u današnjem vremenu, geopolitički imperativ.

S nekima od sudionika summita Milanović se u ponedjeljak i utorak i bilateralno sastao.

Albanskom predsjedniku Bajramu Begaju i predsjednici Sjeverne Makedonije Gordani Siljanovskoj-Davkovoj - s kojom se prvi put susreo otkad je stupila na dužnost ranije ove godine - hrvatski je šef države dao potporu na putu prema euroatlantskim integracijama, jednako kao i u ponedjeljak kosovskoj predsjednici.

Milanović i Begaj složili su se da bi stabilnosti regije pridonijelo i priznavanje neovisnosti Kosova od pet zemalja EU-a koje to još nisu učinile. Radi se o Španjolskoj, Cipru, Slovačkoj, Rumunjskoj i Grčkoj, kojima je potencijalna nezavisnost Kosova 'ahilova peta' zbog vlastitih unutrašnjih pitanja.

Predsjednica Sjeverne Makedonije potvrdila je kako njezina zemlja ostaje čvrsto na putu prema članstvu u EU unatoč svim izazovima koji na tom putu stoje, nakon blokade najprije Grčke zbog čega je zemlja bila promijenila ime, a potom i Bugarske u vezi s makedonskim jezikom i poviješću.

Iako je na summitu u Tivtu bilo najavljeno sudjelovanje čelnika svih zemalja procesa, srbijanski šef države Aleksandar Vučić nije došao na plenarnu sjednicu, ali je poslije sudjelovao na zajedničkom ručku, te naknadno održao svoju konferenciju za novinare.

Plenarna sjednica bez Vučića

Vučić je u Hamburgu odakle je stigao u Tivat kazao da će "akterima crnogorske političke scene u lice reći" sve što ima jer se u Crnoj Gori Srbija uporno navodi kao krivac kada Podgorica ne zna kako riješiti pitanje koalicije.

Na posljednjim lokalnim izborima u Podgorici potkraj rujna, nijedna stranka ni koalicija nije osvojila dovoljnu većinu da može sama formirati vlast. Najviše glasova osvojile su Demokratska partija socijalista nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njihovi partneri s procrnogorskim predznakom s jedne strane, a s druge koalicija premijera Milojka Spajića i Demokratske Crne Gore i Koalicija za budućnost Podgorice Andrije Mandića s prospskim predznakom.

No i jednima i drugima za formiranje vlasti nužna je podrška liste predsjednika Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića, pa se postavlja pitanje na koju će stranu oni krenuti i hoće li na to imati utjecaj Vučić.

Milatović na konferenciji za novinare nije htio komentirati ono što su novinari nazvali "Vučićevim prijetnjama", rekavši da summit Brdo-Brijuni nije mjesto da se komentiraju izbori u Podgorici.

Vučića se u Crnoj Gori optužuje da kontrolira političke smjerove u Crnoj Gori i provodi agendu 'srpskog sveta'.

No Vučić je u Tivtu negirao da se miješa u izbore u Crnoj Gori.

- Čime smo se to umiješali? Nitko se u beogradskim medijima time gotovo nije bavi, kazao je Vučić.

- Uopće nas ne zanimaju lokalni izbori u Crnoj Gori.