19:53 / 05.07.2021.

Autor: Dnevnik/IMS/HTV/Ilko Barbarić/E.P.C.

Razgovori o izmjeni izbornog zakona u BiH

Visoki diplomatski izaslanici u Sarajevu o izmjenama izbornog zakona BiH

Visoki diplomatski izaslanici u Sarajevu o izmjenama izbornog zakona BiH

Foto: Dnevnik/HTV/IMS / HRT

Više od 15 godina traju razgovori o izmjenama izbornog zakona u BiH. Dolazak u Sarajevo visokih predstavnika SAD-a i EU-koji nemaju rješenje, ali žele potaknuti taj proces sam po sebi je već nešto, jer SAD je prije imao drugačiji pristup rješavanju svih balkanskih pa i bosanskohercegovačkih problema, kazao je s gost Dnevnika - vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarovićem s kojim je razgovarao Branko Nađvinski.

Mala sinergija ulijeva nadu


I sam dolazak američkih izaslanika važan je jer SAD je prije imao drugačiji pristup rješavanju svih balkanskih pa i bosanskohercegovačkih problema, kazao je Branimir Vidmarović. Dodao je kako je EU tu bio da se bavi socioekonomskim problemima, a SAD bi s vremena na vrijeme uskočio. Sada je, kaže, napokon nekakva mala sinergija koja daje nadu da će se ipak nešto pokrenuti.


- Promjena izbornog zakona svakako je pozitivna kako bi se zaista stvari pokrenule s mrtve točke. Kasnije treba ući i u reforme, u promjenu Ustava, treba ući i u totalnu optimizaciju načina državnog upravljanja. Treba ući i u borbu s korupcijom koja je toliko zastrašujuće preplavila BiH. Ono što mi ovdje u Hrvatskoj govorimo, nije ništa naspram onome kako to ocjenjuju i vide vani, rekao je.


Spominje se i mogućnost neizravnog biranja članova Predsjedništva BiH, i to u parlamentarnoj skupštini. Stranke iz RS na takvo što ne pristaju, barem kad je u pitanju njihov entitet.


- Njima odgovara sve po starom. Interesantno je da im odgovara da Hrvati sami braju svog predstavnika zbog toga što razumiju tu poziciju. Ta pozicija odgovara Ruskoj Federaciji i Americi. Međutim, to ne vodi nikamo zbog toga što je to jedno od produbljivanja etničke podjele u BiH. Iako to zapravo prikazuje ravnopravniju prezentaciju Hrvata u BiH, to je slijepa ulica nakon koje dalje nema promjena, smatra Vidmarović.


Objasnio je da za indirektno biranje treba optimizirati parlament, smanjiti količinu ministara. 


- Republici Srpskoj, naravno, nije u interesu da se ide na takav način jer onda gube svoju prisutnost i mogućnost svojeg utjecaja na formiranje politike BiH, ističe Vidmarović.    



Slijedeći bi izbori mogli biti velika kriza, zato postoji osjećaj žurnosti 


Na pitanje koliko je realno, kao što je rekao visoki američki izaslanik Mathew Palmer, da bi se slijedeći izbori u BiH mogli održati po novim pravilima, Vidmarović odgovara kako je to moguće.


-  Postoji osjećaj žurnosti u Europskoj uniji i SAD-u, da ukoliko se sad stvari ne pokrenu s mrtve točke, da će idući izbori biti velika kriza. I Milorad Dodik najavio je da bi mogao bojkotirati te izbore, Dragan Čović rekao je da bi ih mogao bojkotirati. Sada je pokušaj da se nekako spasi to stanje stvari. To se može sada dogoditi, jer RS, odnosno glavni negativac Milorad Dodik nije protiv toga da se Hrvatima odobri da sami biraju svoje predstavnike, kazao je Vidmarović.


- Problem je, kaže s nadogradnjom, odnosno da se izvršavaju odredbe Suda za ljudska prava Europske unije, odnosno da se pruži mogućnost svima da sudjeluju na izborima, a ne samo predstavnicima triju konstitutivnih naroda. 


I uza sve to, smatra Vidmarović, može doći do pomaka zato što je SAD dosta snažno krenuo s politikom prema zapadnom Balkanu.


- Sjetimo se i nedavno donesene uredbe Joea Bidena o korupciji na zapadnom Balkanu. To je dokument koji je trebao zaplašiti. Nije podrazumijevao konkretne mjere ili rješenja, nego je postavio jedan novi okvir. Mislim da su stvari ozbiljne.


Što je potrebno kako bi BiH, koja je i 25 godina od Daytonskog sporazuma duboko podijeljena zemlja, daleko od euroatlantskih integracija, postala funkcionalna i stabilna i prosperitetna zemlja, pitao je Branko Nađvinski.


- Kompletno mijenjanje sudstva, iskorjenjivanje korupcije, uključivanje građanskog društva u političke procese, promjena generacija, uključivanje mladih u taj proces. Potrebna je naravno, reforma izbornog sustava, reforma političkog sustava, optimizacija čitavog aparata - smanjivanje broja ministarstva. I visoki predstavnik tu bi mogao iskoristiti svoje bonske ovlasti i skresati pola nepotrebnih političara. BiH ima budućnost, ali sve ono što o demokratizaciji u udžbenicima piše treba izvršiti, zaključio je Branimir Vidmarović.   

Američki izaslanik za zapadni Balkan Mathew Palmer i visoka dužnosnica Europske službe za vanjske poslove Angelina Eichorst treći dan razgovaraju s vodećim političkim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini. Žele pronaći najbolji način za promjenu ustava i Izbornog zakona,kako bi BiH napokon izišla iz duboke političke krize i otvorila put članstvu u Europskoj uniji.


Svim sudionicima razgovora o ustavnim promjenama i novom izbornom zakonu BiH zajednički su optimizam i diplomatski rječnik. Očekivalo da će američki izaslanik za zapadni Balkan donijeti rješenje, no to se nije dogodilo. Nema ni dogovora među bosanskohercegovačkim političarima.


- SAD i Europska unija stoje rame uz rame kako bi pomogle ovom procesu. Mnogo je posla još pred nama. Mi smo partneri i saveznici svima onima u Bosni i Hercegovini koji žele reformu ustava i Izbornog zakonodavstva, izjavio je Mathew Palmer.


Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, traže ravnopravnost i pravo na izbor svojih političkih predstavnika u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije.


- Vrlo smo jasno prepoznali put u kojemu možemo vrlo brzo ili u vrlo kratkom vremenu doći do rješenja izbornog zakonodavstva kojega smo definirali u sporazumu o Mostaru, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.


On ima potporu Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a BiH.


- Apsolutno razumijem poziciju Hrvata i mislim i apeliram na to da se osigura mehanizam u kojemu će Hrvati biti zadovoljni, poručuje Dodik, član Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda.


Šef vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović želi smanjiti ulogu Domova naroda kao mehanizma za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Potporu traži i u bošnjačkoj oporbi koja je protiv rješenja koja bi uskladila HDZ i SDA.


- Ono za šta oni budu spremni, sasvim sigurno će biti spremna i SDA, dakle danas se opredjeljuje jedna kooperativnost, jedan dobar duh, jedna dobra namjera od svih drugih stranaka, kazao je Izetbegović.


SAD i Europska unija jasno traže da se žurno izmijeni Izborni zakon u BiH. Ovo je neizborna godina. U Washingtonu, ali i u Bruxellesu, čini se, postaju svjesni da se u BiH teško postiže pomirba građanskog i nacionalnog. Vrijeme nije na strani BiH.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!