Rusi nastavljaju s napadima, a Zelenski se obračunava s izdajnicima u svojim redovima

18.07.2022.

19:26

Autor: Kristina Pešić/Dnevnik/HRT/IMS

Harkiv

Harkiv

Foto: Nacho Doce / PIXSELL

Dok ruski genarali smišljaju kako ostvariti prioritet Kremlja - uništiti topništvo i rakete dopremljene ukrajinskoj vojsci sa Zapada - predsjednik Zelenski obračunava se s izdajnicima u vlastitim redovima. Točnije, ruskim suradnicima iz službe državne sigurnosti. Zbog tog problema nije se ustručavao smijeniti ni svog prijatelja iz djetinjstva - prvog čovjeka te službe. Morala je otići i glavna tužiteljica.


Iz ruševina dvokatnice u gradu Torecku, spasilačke službe izvukle su tijela pet osoba. Još jedna je preminula u bolnici. Toreck je smješten 50 km južno od Kramatorska, jednog od posljednjih gradova u istočnoj regiji Doneck pod ukrajinskom kontrolom.

Ruska strana koja i dalje tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve, nastavila je tako granatiranje duž cijele linije razdvajanja, izvijestili su ukrajinski dužnosnici.

U okolici Harkiva pak Rusi su granatirali polja pšenice baš u jeku žetve.

- Ovo je naša pšenica koju su spalili Rusi. Nismo je uspjeli požnjeti. Malo je nedostajalo da osvoje i ovo područje. Tu su na 3 kilometra udaljenosti."

Ukrajinske poljoprivredne površine na istoku i jugu graniče s linijom fronte, dugačkom 1000 kilometara, pa su ovakvi prizori postali dio svakodnevnice.

Kijev je više puta optužio rusku stranu da želi izazvati globalnu prehrambenu krizu i izvršiti pritisak na Zapad zbog uvođenja sankcija. Kao i smanjivanjem isporuke plina. Predsjednik Zelenski osudio je kanadsko popuštanje u slučaju povratka Simensove turbine za plinovod Sjeverni tok 1.

- Nije to samo pitanje turbine nego i poštivanja sankcija. Ako se prekrše jednom, samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi i drugi put. Rusija namjerno ucjenjuje plinom i izaziva kršenje sankcije. Postoji dovoljno ruta za tranzit ruskog plina u Europu. Svaka zemlja se treba pridržavati tih načela, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Siemensova turbina bila je jedan od navodnih razloga ruskog zatvaranja ventila Sjevernog toka 1, ostavljajući Europu u neizvjesnosti hoće li i nakon njezinog popravka plin ponovno poteći. Popravljena turbina trebala bi stići u Rusiju 24. srpnja. Neizvjesnost je pojačala Reutersa objava Gaspromovog pisma u kojem navodi da ne može ispuniti svoje obveze zbog "izvanrednih" okolnosti. A Vladimir Putin poručuje Zapadu da ne može sankcijama usporiti razvoj Rusije.

- Jasno je da se ne možemo razvijati izolirano od ostatka svijeta i neće biti tako. U današnjem svijetu ne možete sve zaokružiti šestarom i postaviti ogromnu ogradu. To jednostavno nije moguće, rekao je Vladimir Putin, ruski predsjednik.

Europa u međuvremenu pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Predsjednica Europske komisije sklopila je ugovor s Azerbajdžanom o udvostručenju isporuke plina, a talijanski premijer s Alžirom. Iako nije u skladu s njihovom zelenom politikom, njemačka vlada nedavno je odobrila pojačani rad temoelektrana na ugljen. Nadajući se da je to samo privremena mjera.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!