15:44 / 22.04.2021.

Autor: M.M./HRT/Hina

SAD i druge zemlje povećale klimatske ciljeve na samitu za Dan Zemlje

SAD će prepoloviti emisije stakleničkih plinova do 2030.

SAD će prepoloviti emisije stakleničkih plinova do 2030.

Foto: Ivica Galovic / Pixsell

SAD i druge zemlje povećale su ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova na globalnom klimatskom samitu kojemu je domaćin predsjednik Joe Biden, događaju koji bi trebao obnoviti američko vodstvo u borbi protiv globalnog zatopljenja. 

Američki predsjednik Joe Biden je predstavio cilj smanjenja emisija za 50 do 52 posto do 2030. u odnosu na od razine iz 2005. na početku dvodnevnog klimatskog samita koji je započeo na Dan Zemlje i na kojemu su virtualno sudjelovali čelnici 40 zemalja, uključujući velike zagađivače poput Kine, Indije i Rusije.

Novi cilj gotovo je dvostruko veći od obećanja bivšeg predsjednika Baracka Obame da će smanjiti emisije za 26 do 28 posto do 2025. u odnosu na 2005. Sektorski ciljevi bit će određeni kasnije tijekom godine.

SAD, drugi najveći zagađivač u svijetu nakon Kine, nastoji ponovno zadobiti globalno vodstvo u borbi protiv globalnog zatopljenja nakon što je prošli predsjednik Donald Trump povukao zemlju iz međunarodnih nastojanja u smanjenu emisija.

- Ovo je desetljeće u kojemu moramo donijeti odluke kojima će se izbjeći najgore posljedice klimatske krize, rekao je Biden u Bijeloj kući.

video thumb

Japan želi do 2030. smanjiti emisiju ugljika za 46 posto

Britanski premijer Boris Johnson nazvao je novi američki cilj "potezom koji mijenja sve", a još dvije zemlje dale su nova obećanja.

Premijer Yoshihide Suga, koji je ovaj mjesec posjetio Bidena u Bijeloj kući, podigao je japanski cilj smanjenja emisija na 46 posto do 2030. s dosadašnjih 26 posto. Borci za zaštitu okoliša željeli su obećanje od barem 50 posto, dok se japanski moćni poslovni lobi zalagao za nacionalnu politiku koja daje prednost ugljenu.

Kanadski premijer Justin Trudeau postavio je za cilj smanjenje od 40 do 45 posto do 2030., 30 posto više od ranijeg cilja.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro najavio je svoj dosad najambiciozniji cilj za zaštitu okoliša, rekavši da će zemlja do 2050. doseći neutralnost emisija, što je deset godina ranije od prethodnog obećanja. 

Šefica klime britanskog Greenpeacea, Kate Blagojevic, rekla je da je samit imao više ciljeva od toga da se zemlje natječu s ciljevima.

- Ciljevi, sami za sebe, neće dovesti do smanjenja emisija. To zahtijeva stvarna politika i novac. I to je ono gdje je cijeli svijet i dalje udaljen s puta, rekla je.

Macron traži ubrzavanje i pozdravlja američki angažman

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je ubrzanu provedbu obveza o klimi do 2030. tijekom virtualnog samita. Pozdravio je najavu američkog doprinosa jer je predsjednik Biden predstavio novi cilj SAD-a, a to je upola manja misija štetnih čestica.

- To je povijesni izbor na putu koji nas vodi prema Glasgowu gdje će se održati konferencija o klimi COP 26 u studenome, dodao je francuski predsjednik. Sljedećih tjedana i mjeseci trebamo imati samo jedan cilj, ubrzati. Ubrzati provedbu angažmana do 2030., dodao je i zatražio "precizan, mjerljiv i provjerljiv akcijski plan".

- U osnovi, 2030. je nova 2050. To je plan koji je Europska unija stavila na stol u prosincu, pretočen u europski zakon o klimi sa Zelenim sporazumom. Zadatak nam je mobilizirati sve poluge koje su nam dostupne, inovacije, transformaciju, regulaciju, rekao je Macron.

Većina zemalja nije ponudila nove ciljeve emisija.

Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da Kina očekuje da njezine karbonske emisije dođu do vrhunca prije 2030. godine, a da će zemlja postići nulte emisije do 2060. godine.

Xi je rekao da će Kina postupno smanjivati upotrebu ugljena od 2025. do 2030. godine. Kina, vođa u proizvodnji tehnologije za obnovljivu energiju poput solarnih panela, sagorijeva velike količine ugljena za električnu generaciju.



Putin: Rusija poduzima sve što mora u borbi protiv klimatskih promjena

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je davanje preferencijalnog tretmana stranim ulagačima u projekte čiste energije, no također je napravio jasnu referencu na to da je SAD povijesno najveći svjetski zagađivač stakleničkih plinova. Naglasio je da njegova zemlja ispunjava sve svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena.

- Rusija odgovorno provodi svoje međunarodne obveze u tom području, rekao je i spomenuo Protokol iz Kyota i Pariški sporazum i uvjeravao da "Rusija energično radi na provedbi modernog zakonodavstva kako bi ograničila svoje emisije stakleničkih plinova".

Vladimir Putin, čiju zemlju posebno brine zatopljenje u Sibiru i na Arktiku, rekao je, bez navođenja podataka, da želi bitno ograničiti emisije Rusije do 2050. godine. On je također podsjetio da su sadašnje ruske emisije stakleničkih plinova upola manje nego 1990. i pale su s 3,1 milijarda tona CO2 na 1,6 milijardu radi restrukturiranja industrije nakon pada SSSR-a.

Brojni znanstvenici drže da su Sibir i Arktik među regijama koje su najizloženije klimatskim promjenama. Posljednjih godina su zabilježene rekordno viske temperature, ali i neuobičajeni šumski požari ogromnih razmjera.

Ali Rusija u zagrijavanju vidi i pozitivnu stranu, poput razvoja pomorske trgovačke rute koja povezuje Europu i Aziju preko Arktika, što postaje izvedivo jer se led topi. Moskva je hvalila tu "sjevernu rutu" kada je Sueski kanal krajem ožujka nekoliko dana bio blokiran.

Rusija je danas na četvrtom mjestu na svijetu po emisijama stakleničkih plinova i Vladimir Putin je, nakon godina oklijevanja, u listopadu 2019. ratificirao Pariški sporazum o klimi.

EU  zadovoljan jer  se SAD vratio u borbu s klimatskim promjenama 

Samit je prvi u nizu sastanaka svjetskih čelnika - uključujući G7 i G20 - uoči godišnjih UN-ovih klimatskih razgovora u studenom u Škotskoj. Taj datum je rok za oko 200 zemalja da ažuriraju svoja klimatska obećanja pod Pariškim sporazumom, koji je dogovoren na međunarodnoj razini 2015. godine.

Čelnici malih otočkih nacija koje strahuju od podizanja razine mora, poput Antigve i Barbude i Maršalovih otoka, također su govorili na samitu.

Europski čelnici, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen, izrazili su zadovoljstvo što se SAD vratio u borbu s klimatskim promjenama.

Svjetski čelnici namjeravaju ograničiti globalno zatopljenje na 1.5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, što je prag za koji znanstvenici kažu da može spriječiti najgore posljedice klimatskih promjena. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!