Schmidt: Nikad se nisam susreo s tolikom količinom mržnje i uvreda

Političari u BiH neće imati puno vremena da se pokušaju sami dogovoriti o izmjenama izbornog zakona, a ne bude li toga odluku će umjesto njih donijeti visoki predstavnik Christian Schmidt. Potvrdio je to osobno ovaj njemački političar, pojašnjavajući kako mu je jedan od prioriteta rješavanje provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", odnosno način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, što je hrvatskim strankama trenutačno najvažnije pitanje.

Schmidt je naznačio kako ima neke zamisli kako riješiti taj problem, no za sada o njima nije detaljnije govorio.

- Moramo naći put za poštivanje presude. Znam da u Goraždu ima jako malo Hrvata i oni trebaju tu i ostati, naravno, ali isto tako u području Neretve ih ima mnogo više i ne samo da moramo naći matematički balans nego u Domu naroda moramo voditi računa o tih 17 ljudi (u klubovima naroda), odakle dolaze, na koji način će se birati i moramo pronaći put da se svi u hrvatskom korpusu osjećaju pravično zastupljeni, kazao je Schmidt u opsežnom intervjuu za Televiziju Federacije BiH (FTV) danom nakon što je objavio odluku kojom je nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona.

Ključne probleme, poput načina na koji će se birati Hrvati u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, o čemu opet ovisi način na koji će se formirati izvršna vlast u tom entitetu, ostavio je stranačkim liderima, a pojasnio je kako to znači da će već u kolovozu ili eventualno u rujnu od njih tražiti da mu pokažu što su napravili.

- Neka pripreme ideje, a onda ćemo u kolovozu ili rujnu vidjeti. Nadam se da će neke stvari, poput blokade (vlasti u Federaciji) biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku orijentirat ću se šta je važno za građane. Ja sam optimist, kazao je Schmidt.

Nezadovoljstvo HNS-a zbog izostanka rješenja za Dom naroda

Komentirajući brojne kritike kojima je bio izložen iz bošnjačkih i građanskih stranaka ustvrdio je kako su one bile temeljene na različitim zamislima, od kojih on neke nije ni vidio niti potpisao. Istaknuo je i kako nikada u životu nije bio suočen s tolikom količinom mržnje i uvreda kao u danima koji su prethodili odluci o izmjenama izbornog zakona.

- Uvrede i poniženja koja sam ovdje doživio, to nije u redu. I neki se moraju ispričati zbog toga, kazao je Schmidt.

Neizravno je pritom kritizirao lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i njegovu izjavu o "prebrojavanju" Bošnjaka koja je već protumačena kao prijetnja ratom, a oštro ju je osudilo i veleposlanstvo SAD.

- Ovdje nije riječ o ratu i miru, ovdje je riječ o tome da se ljudima da dobra prilika i moram reći da me ovo stvarno neprijatno iznenadilo, kazao je njemački političar.

Izetbegović je, nakon kritika koje su stigle na njegov račun, zašutio, a ni lideri drugih bošnjačkih i građanskih stranaka nisu posebice komentirali sadržaj Schmidtove odluke objavljene u srijedu. Za razliku od njih, u strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ne krije se nezadovoljstvo činjenicom da je izostalo nametanje rješenja o načinu popune Doma naroda. Kandidatkinja HDZ BiH za Predsjedništvo BiH na predstojećim izborima Borjana Krišto čak je ustvrdila kako je visoki predstavnik, povlačeći se pred bošnjačkim pritiskom, dodatno destabilizirao stanje u zemlji.

Schmidt je do sada jasnu potporu za svoje djelovanje, kakvo god ono bilo, dobio od SAD i Velike Britanije. Te dvije utjecajne države su na stajalištu kako je uporaba izvršnih ovlasti isključivo pravo visokog predstavnika i on sam treba odlučivati kada i kako će ih koristiti.

Potporu za nametanje odluke Schmidt je dobio i od EU, no uz konstataciju da to nije put ka članstvu BiH u europskim integracijama.

- Europska unija duboko žali zbog toga što se političke stranke nisu uspjele dogovoriti o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Schmidta, stoji u reakciji delegacije EU u BiH. Dodaje se kako je uporaba ovlasti visokog predstavnika krajnja mjera, također i protiv nezakonitih radnji, no opsežna međunarodna supervizija načelno je nespojiva s članstvom u EU čemu BiH teži.

Delegacija EU poručila je kako se to može promijeniti samo ako domaći političari preuzmu odgovornost i provedu 14 reformi definiranih u mišljenju Europske komisije iz 2019. 

Schmidt Milanoviću: I šef države mora biti pristojan

Schmidt je poručio i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću da bi se on kao šef jedne države morao ponašati pristojno i prestati vrijeđati druge ljude pa i njega.

- Milanović me nije kritizirao, on je mene uvrijedio. Moram reći da to ne ide, ta forma političke komunikacije koja ovdje postoji. Čak i kada je netko predsjednik jedne zemlje od njega se očekuje pristojnost i poštovanje prema drugom, kazao je Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.

Bio je to Schmidtov odgovor na pitanje kako komentira kritike koje je Milanović ranije uputio na njegov račun. Hrvatski je predsjednik prozivao Schmidta jer ne koristi svoje ovlasti kako bi nametnuo izborni zakon koji bi osigurao prava Hrvata u BiH, tvrdio kako je on nelegalno izabran na dužnost visokog predstavnika te ga namjerno nazivao pogrešnim imenima.

Premijer Plenković: Osuđujemo brutalne napade na Schmidta

- Osuđujemo brutalne napade na Schmidta na prosvjedima u Sarajevu. Oni su bili itekako politički orkestrirani. Bilo je tamo teških riječi prema Hrvatima, to je za nas neprihvatljivo i loše za suživot Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Takve izjave neće nikom pomoći u izgradnji povjerenje, udaljit će narode i to nije cilj koji Hrvatska vodi prema BiH i narodima koji u njoj žive. I dalje ćemo se čvrsto zalagati za položaj Hrvata kao jednog od triju konstituivnih naroda sukladno Daytonskog sporazumi i Ustavu Federacije BiH, rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Osvrnuo se i na odluke visokog predstavnika u BiH o izmjenama Izbornog zakona u pogledu integriteta izbornog procesa.

- Očekivali smo da će taj paket biti puno širi i da će ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika koje su išle na uštrb prava Hrvata kao jednog od tri konstitutivnih naroda. S obzirom na njegovu najavu da će kroz nekoliko tjedana staviti na stol ponovno mogućnost intervencije u izmjene i Ustava Federacije izbornog zakona, vjerujemo da će on biti zadnja brana prieje izbora 2. listopada mudar, odlučan i konstruktivan i popraviti što se ranije pokvario rpopustilo dogovoriti između predstavnika političkih stranaka u BiH u protekle dvije godine, rekao je Plenković.