Tko je saboter?

Švedska obalna straža otkrila je još jedno, već četvrto curenje plina na oštećenim cjevovodima Sjevernog toka, a danas su se pojavile nove fotografije na kojima se vidi istjecanje plina u Baltičkom moru. Sve je očitije da je riječ o sabotaži izazvanoj podvodnim eksplozijama. Rusi tvrde da su se napadi dogodili u područjima koja su pod nadzorom američkih obavještajaca, a europski sigurnosni dužnosnici navode da su u blizini nastalih oštećenja početkom tjedna primijećeni ruski brodovi i podmornice.

Idilični krajolik danskog otoka Bornholma u Baltičkom moru ne odaje dramu ispod morske površine. Dok Danska podiže razinu pripravnosti, a susjedna Norveška raspoređuje vojsku u blizini naftnih i plinskih postrojenja, curenje na obližnjem plinovodu Sjeverni tok stanovnici otoka vide kao još samo jedno poglavlje međunarodne sigurnosne eskalacije.

- Interes za Bornholm počeo je rasti zbog njegova položaja u najistočnijem dijelu Danske koji je najbliži Ukrajini. A ovom smo incidentu još bliži. Stanovnici otoka mnogo o tome razgovaraju i, koliko je meni poznato, neki su zabrinuti, ali većina je prilično bezbrižna, kaže gradonačelnik Ronne Jacob Trost.

Plin u Baltičko more istječe već četvrti dan, otkrivena je i nova, četvrta pukotina, no i dalje je nejasno tko stoji iza sabotaže plinovoda u koji su Rusija i europski partneri uložili milijarde dolara. 

- Situacija je, otkad je otkriveno istjecanje plina, nepromijenjena. Mogu potvrditi da smo kontaktirali s upravom Sjevernog toka i procjenjujemo da bi se curenje moglo usporiti u nedjelju, 2. listopada, navodi Johan Norrman, voditelj operacija švedske obalne straže.

Rusiji to izgleda kao teroristički čin koji je sponzorirala neka država, ističe da su danska i švedska obala pod potpunom kontrolom američkih tajnih službi. Američki CNN izvijestio je da su europski sigurnosni dužnosnici uočili ruske podmornice i brodove blizu mjesta curenja plina. 

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jeanne-Pierre ističe da se mora vidjeti tko stoji iza svega. 

- Napad na kritičnu infrastrukturu naših europskih partnera i saveznika u NATO-u zabrinjava nas. Ali bit ćemo tu i bit ćemo spremni reagirati nakon završetka istrage, poručuje.

- Jasno je tko najviše dobiva u ovoj situaciji. Washington, naravno. Ako rezimiramo ono što su američki dužnosnici govorili proteklih godina, stavljanje Sjevernog toka izvan pogona omogućit će SAD-u da poveća isporuku svog ukapljenog plina Europskoj uniji, kaže Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Europska unija najavila je odlučan odgovor na svako namjerno ugrožavanje njezine energetske infrastrukture, ne imenujući potencijalnog počinitelja i ne navodeći mogući razlog sabotaže.

- Ako je to učinila Rusija, onda je uništavajući Sjeverni tok 1 i 2, uništila i mogućnost da, u nekom trenutku, preplavi europsko tržište plina. I Rusija tu nije pobjednik. Ako se pokaže da je to doista tako, onda smo mi u Europi opet ispali vrlo naivni, kao i kad se pokazalo da Gazprom neće popuniti europske zalihe plina. Trebali smo mnogo opreznije motriti taj plinovod, smatra europski energetski stručnjak Thierry Bros.

Sutra će Vijeće sigurnosti UN-a, a sljedeći tjedan i lideri EU-a, raspravljati o incidentu koji je promijenio narav rata u Ukrajini i osvijestio Europu o potrebi zaštite svoje strateške infrastrukture.