Danska: Dronovi lansirani s ruskog desantnog broda klase Ropuča?

Ministri deset europskih zemalja i Ukrajine sastat će se sutra kako bi razgovarali o obrani od zračnih upada dronova. Danska je bila, kako tvrde, žrtva hibridnog napada na četiri zračne luke, sinoćnji upad bespilotnih letjelica drugi je takav incident u samo nekoliko dana.

Smatra se da dronovi nisu stigli s velike udaljenosti te da je njihov upad djelo profesionalaca. Dokaza o ruskoj umiješanosti zasad nema, a pod istragom su i brodovi s kojih su, moguće, dronovi lansirani. Danski mediji otkrivaju da je helikopterom oko 12 km od južnog Langelanda/Lollanda u Danskoj uočen desantni brod ruske mornarice klase Ropuča, Aleksandr Shabalin, s isključenim transponderom za automatsku identifikaciju (AIS).

Danima se ondje zadržavao tijekom incidenata s dronovima u Danskoj.

Portal Ekstra Bladet objavio je snimke broda iz zraka.

Danski ministar obrane incidente je nazvao "hibridnim napadima s ciljem izazivanja straha".

Zbog neidentificiranih dronova, od kojih je posljednji uočen noćas oko jedan sat, zračna luka Aalborg bila je privremeno zatvorena.

Policija na sjeveru Jutlanda još ne zna koliko ih je bilo, o kojoj vrsti jer riječ, ni tko je njima upravljao. Vlasti su odlučile da ih neće pokušati srušiti, a putnici kažu da je očito došlo vrijeme kad se moramo naviknuti na takve incidente. 

- Cijela situacija izaziva određenu nelagodu, ali stječe se dojam da naš sustav za izvanredne situacije pomalo zakazuje, pogotovo zato što se slične prijetnje pojavljuju diljem zemlje. U drugim zemljama dronove mogu srušiti. I mi u Danskoj trebali bismo to činiti, rekao je putnik Freddy Petersen.

Druga po veličini danska zračna luka Billund bila je zatvorena oko sat vremena nakon dojave o ilegalnoj aktivosti dronova. Primijećeni su i u blizini još dviju zračnih luka, ali i vojne baze u kojoj su smješteni borbeni avioni F-16 i F-35.

Sva su navedena mjesta na poluotoku Jutland, na zapadu zemlje. 

- Vjerujem da Rusija ima jasan interes da nam oteža situaciju. Posebno sada, nakon što smo, primjerice, najavili planove o proizvodnji oružja i dodatnoj podršci Ukrajini. Prilično sam uvjeren da su ti događaji međusobno povezani, kazao je putnik Lukas Bysted.

Danske vlasti tvrde da je riječ o hibridnim napadima koji su djelo profesionalnog izvršitelja.

"Ovo je dio strategije Vladimira Putina"

Dokaza o ruskoj umiješanosti nema nakon što je drugi put u tjedan dana zbog aktivnosti bespilotnih letjelica poremećen danski zračni promet.

- Možemo jasno reći da su sabotaže, kibernetički napadi i ostali oblici hibridnih napada postali sve učestaliji, neizostavan dio europske svakodnevice. Njihov je cilj testirati naše granice, izazvati strah i nesigurnost među građanima i donositeljima odluka, istaknuo je danski ministar pravde Peter Hummelgaard.

- Sumnja je očita: ovo je dio strategije Vladimira Putina iako u ovom slučaju nismo u mogućnosti iznijeti ništa konkretno. To je dio onoga što svakodnevno doživljavamo. Nismo u ratu, ali više nismo ni u potpunom miru. Napadaju nas, hibridno, kampanjama dezinformacija, a sada i dronovima, nadovezao se njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Danska trenutačno vodi unutarnje konzultacije i razgovore s NATO-ovim partnerima o tome hoće li aktivirati članak 4. Ako se na to odluči, postat će treća zemlja koja je to učinila ovaj mjesec, nakon Poljske i Estonije. Rusi, kao i obično, tvrde da je riječ o insceniranim provokacijama koje služe kao izgovor za zaoštravanje tenzija.