Ideja zida protiv dronova na istočnoj granici i nedoumice

Francuska, Njemačka i Švedska objavile su da će poslati vojne djelatnike i sustave za borbu protiv dronova u Dansku kako bi se pojačale sigurnosne mjere tijekom europskih summita ovoga tjedna u Kopenhagenu. Dronovi su prošli tjedan poremetili promet u šest danskih zračnih luka. Premijerka Frederiksen nazvala je to hibridnim napadom.

Nakon što je NATO pojačao misiju u Baltičkom moru, a njemačka protuzračna obrana stigla u Kopenhagen kako bi pomogla u nadzoru zračnog prostora, Danska je uvela i zabranu leta civilnim dronovima. Atmosfera uoči summita EU-a protječe tako u znaku sigurnosnih napetosti. 

Ideja stvaranja zaštitnog zida od dronova

Njemački ministar obrane Boris Pistorius skeptičan je prema ideji stvaranja "zida od dronova", sustava za detekciju, praćenje i obaranje dronova koji zagovara Europska komisija.  

- Prije svega, zaista iznimno cijenim ideju i koncept izgradnje zida od dronova duž istočne granice. No, pritom moramo biti realni i oprezni u očekivanjima. Govorimo o projektu koji bi mogao biti ostvaren u sljedeće tri ili četiri godine. Zapravo, vjerojatno ni tada, izjavio je Pistorius.

Ruski dronovi narušili su zračni prostor Poljske, Rumunjske, Danske i Norveške, a borbeni avioni estonski zračni prostor prije nego što su ih potjerali partneri iz NATO-a. Estonski ministar zato pita europske kolege - jesu li spremni sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike preusmjeriti na obranu? 

- Europski proračun i dalje je europski proračun. Ako povjerenik za obranu Kubilius želi više novca za dronove i zid od dronova, onda ga mora pronaći u proračunu. A gdje je novac? U poljoprivredi. Dakle, što je važnije: poljoprivreda ili obrana i slobode, upitao je Hanno Pevkur, estonski ministar obrane.

Ukrajina predlaže saveznicima izgradnju zajedničkog štita 

Pozivajući Europu na Sigurnosnom forumu u Varšavi da pojača svoju obranu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Kremlj usmjerava svoje ciljeve i izvan Ukrajine.

- Ukrajina predlaže Poljskoj i svim našim partnerima izgradnju zajedničkog, pouzdanog štita protiv ruskih zračnih prijetnji. Ukrajina može srušiti sve vrste ruskih dronova i projektila, a ako budemo djelovali djelujemo zajedno u regiji, za to ćemo imati dovoljno oružja i proizvodnih kapaciteta. Ako Rusija izgubi sposobnost napada iz zraka, više neće moći voditi ovaj rat, poručio je Zelenski.

Uvjeren je i da se stajalište američkog predsjednika prema Ukrajini i sigurnosti u Europi promijenilo. Očito s razlogom. 

Washington bi mogao odobriti Kijevu udare duboko u ruski teritorij. 

- Vjerujem da je prošli tjedan predsjednik Zelenski zatražio od Trumpa da odobri isporuku projektila Tomahawk. Oni omogućuju dubinu djelovanja i zaista su izvrsni. Amerika proizvodi najbolje sustave na svijetu. Hoćemo li im dati Tomahawke? (...) Odluka još nije donesena, ali zahtjev je stigao. Znam da je predsjednik Zelenski taj zahtjev i službeno uputio, što su potvrdile i objave potpredsjednika Vancea na društvenim mrežama. Konačnu odluku donosi predsjednik Trump, izjavio je Keith Kellog, posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu.

Ubrzo je došla reakcija Kremlja.

- Važnije je pitanje tko će upravljati tim raketnim sustavima koji će se nalaziti na ukrajinskom teritoriju. Hoće li to raditi ukrajinska vojska ili američki stručnjaci? To je pravo pitanje, ono je zasad bez odgovora, poručio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. 

Rakete Tomahawk imaju domet do dvije i pol tisuće kilometara, što znači da mogu doći do Moskve. Rusija bi davanje takvog oružja Kijevu smatrala eskalacijom rata.