Utrka u naoružanju - vojna potrošnja premašit će 2,5 trilijuna dolara

U svijetlu ukrajinsko-ruskog sukoba i rastućih napetosti zemlje sve više ulažu u vojnu obranu. Kina je nedavno predstavila svoj najnoviji arsenal vojne obrane, no ubrzo je stigao odgovor iz SAD-a.

Kineski zrakoplovi šeste generacije i amfibijski jurišni brodovi

Kina je predstavila nove zrakoplove šeste generacije, dok su zrakoplovi pete generacije još uvijek rijetkost u svijetu. Radarima slabo vidljivi lovci bez repa dominiraju zračnim prostorom i sposobni su za protubrodske napade. Njihova uloga bit će ključna za jačanje kineske flote nosača zrakoplova. Osim toga, Kina je nedavno predstavila svoj prvi amfibijski jurišni brod nove generacije, čime dodatno unapređuje svoje vojne kapacitete.

- Ovime će značajno povećati brzina slijetanja i intenzitet napada na neprijateljsku obalu, objašnjava kineski vojni stručnjak Du Wenlong.

Utrka za dominaciju: Kina protiv SAD-a

Jačanje kineskih vojnih sposobnosti dio je strategije za povećanje prisutnosti u Južnokineskom moru, pripremu za eventualni sukob oko Tajvana i regionalnu dominaciju. Rivalstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama dodatno potiče kineska ulaganja u vojnu moć. SAD ostaje globalni lider u vojnim izdacima, s rekordnim budžetom od 895 milijardi dolara za 2025. godinu.

- Sjedinjene Države koriste 'kinesku vojnu prijetnju' kao izgovor za održavanje hegemonije, izjavio je Zhang Xiaogang, glasnogovornik kineskog Ministarstva nacionalne obrane.

NATO i europska ulaganja u obranu

Unutar NATO-a, Poljska prednjači s izdvajanjima većim od 4 % BDP-a za obranu, dok ostale zemlje poput baltičkih država, Finske i Švedske intenzivno ulažu zbog moguće ruske prijetnje. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ističe da je cilj od 2 % BDP-a za obranu nedostatan za dugoročnu sigurnost: "Naše mogućnosti odvraćanja sada su primjerene, ali moramo osigurati da tako ostane i za četiri ili pet godina".

Rusija i dalje ulaže značajna sredstva u vojnu moć, ali suočava se s ekonomskim izazovima i sankcijama koje otežavaju dugoročno održavanje tih ulaganja. Trošimo 6,3 % BDP-a na obranu, ali ne možemo povećavati vojne izdatke unedogled, priznao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Globalna vojna potrošnja u 2025. očekuje se da će premašiti 2,5 trilijuna dolara, a ključna ulaganja dolazit će iz NATO-a, istočne Europe, azijskih zemalja i Bliskog Istoka.