Američka vojna mašinerija u pokretu, pozivi građanima da napuste Iran

Dok Washington pojačava vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu, europske zemlje – Njemačka, Švedska, Slovačka i Srbija – pozivaju svoje građane da napuste Iran. Sjedinjene Američke Države posljednjih dana provode intenzivno premještanje vojne opreme i snaga prema Bliskom istoku i Europi.

Ključna točka tog vojnog raspoređivanja su Azori, preko kojih gotovo 170 američkih transportnih zrakoplova neprekidno prevozi opremu i zalihe u američke baze. Aktiviran je i zračni most tankera, a više od stotinu borbenih zrakoplova nalazi se u stanju pune pripravnosti.

Na moru se američka vojna prisutnost dodatno pojačava. Nosač zrakoplova Gerald Ford snimljen je u vodama kod Gibraltara, a oko Irana se formira pomorski prsten sastavljen od petnaestak razarača i krstarica. Prema procjenama ondje je gotovo 600 krstarećih raketa Tomahawk, sposobnih pogoditi ciljeve duboko u unutrašnjosti Irana.

Trumpov ultimatum Teheranu, Iran bez ključnih ustupaka

U trenutku dok se vojna sila tiho raspoređuje, američki predsjednik Donald Trump Iranu je dao posljednji rok – od deset do petnaest dana za postizanje sporazuma. U suprotnom, poručuje, razmatra se i ograničeni vojni udar kako bi se Teheran prisilio na dogovor.

– Bolje im je da ispregovaraju pošten dogovor. Bolje im je da pregovaraju. Znate, narod Irana uvelike je drukčiji od iranskih vođa i to je vrlo tužna situacija, rekao je Trump.

Rok snažno pritišće iransku stranu. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, koji je ovoga tjedna u Ženevi sudjelovao u pregovorima s američkim izaslanstvom, najavio je da će Teheran uskoro iznijeti vlastiti protuprijedlog nuklearnog sporazuma.

– Ono o čemu sada govorimo jest kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude mirnodopski i da takav ostane zauvijek, rekao je Arakči.

No jaz između dviju strana i dalje je dubok. Washington traži potpunu obustavu obogaćivanja uranija, predaju postojećih zaliha te odricanje od nuklearne energije. Za Iran je to pitanje nacionalnog ponosa i suvereniteta, a zasad nudi tek privremene ustupke.

Vojne opcije ostaju na stolu 

Američki zahtjevi idu i dalje od nuklearnog pitanja. Washington traži sveobuhvatan sporazum koji bi uključivao i prestanak razvoja balističkih projektila dugog dometa te kraj potpore regionalnim saveznicima i oružanim skupinama. Iran, međutim, poručuje da o tim temama nema pregovora.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da Teheran neće popustiti pod američkim pritiskom.

– Nećemo se pokloniti ni pred jednom od ovih teškoća. Svjetske sile kukavički se udružuju kako bi nas prisilile da pognemo glavu. Kao što se ni vi niste poklonili pred izazovima, nećemo se ni mi pokloniti pred ovim problemima, rekao je Pezeškijan.

Od povratka u Bijelu kuću Donald Trump nastavlja politiku maksimalnog pritiska na Iran. Nakon masovnih prosvjeda u Iranu potkraj prošle godine izjavio je da bi promjena režima bila najbolje rješenje.

Američki mediji izvješćuju da su vojne opcije već razrađene i nalaze se na stolu, uključujući moguće udare na ključne iranske vojne i političke ciljeve. Hoće li do njih i doći, u konačnici ovisi o odluci jednog čovjeka.