Zorana Baković: Nacionalizam i sigurnost glavni ciljevi kineskog vodstva

O tome ima li i u kojoj mjeri Narodna Republika Kina sposobnosti preoblikovati međunarodni poredak tako da globalna kretanja idu njoj u korist, Mladen Sirovica u Dnevniku HTV-a razgovarao je sa Zoranom Baković, specijalnom dopisnicom za Aziju slovenskog lista Delo. 

Na pitanje kako, kao vrsni poznavatelj kineske politike, iščitava ono što znamo s početka šestodnevnog kongresa Komunističke partije Kine, Zorana Baković istaknula je kako je izvješće koje je Xi Jinping pročitao pred 2 300 delegata na partijskom kongresu iznimno nacionalističko. 

Nacionalizam i sigurnost 

- Sve je odjeveno u ruho revolucije koja se nastavlja i to je bila jedna od scena na početku kongresa, kada su odali počast osnivačima NR Kine i same Komunističke partije. Međutim, zapravo je Kina okrenuta na svoje nacionalne interese i njezine osnovne nacionalističke zadatke, a to je prije svega ujedinjenje Kine s Tajvanom, odnosno osvajanje Tajvana jer to ujedinjenje drugačije nije moguće. Naravno, tu je i ono što je najčešće spominjana riječ u ovom izvješću - sigurnost. Ta se sigurnost sada širi, ne samo na onu klasičnu konotaciju sigurnosti, dakle vojnu, nacionalnu nego i na prije svega zdravstvenu sigurnost jer sljedeća tema u izvješću bila je pandemija. Veliko samoopravdanje zašto ovakav pristup pandemiji i najave što će se i kako dalje gospodarstvo, koje je ovakvim mjerama bitno urušeno, oporavljati nakon kongresa i nakon pandemije kojoj u Kini još ne vidimo kraja.

Komentirajući kinesku politiku "nulte tolerancije na COVID" i vrlo stroge karantene, kakve Kina ima jedina u svijetu, i nastavlja s njom unatoč teškim posljedicama za gospodarstvo, kazala je kako te iznimno teške posljedice osijećamo i mi. 

- Međutim, teško je reći koliko je točno ono što neki stručnjaci kažu - da je to bilo zbog slabe učinkovitosti kineskih cjepiva i vrlo niske procijepjenosti kineskih građana. Navodno, da se pustilo da nekoliko slučajeva u velikim gradovima ostanu nekontrolirani moglo se dogoditi da Kina u jednom danu ima po više desetaka milijuna novozaraženih, što bi tek onda bilo katastrofalno. Po svemu sudeći, takve su mjere služile upravo uoči kongresa, dobroj kontroli kompletnog stanovništva, prije svega srednje klase koja je mogla imati primjedbe na slijed događaja u Komunističkoj partiji, jedinoj rukovodećoj u povijesti NR Kine. Ta srednja klasa počela je imati osjećaj da postaje dio jednog normalnog građanskog društva koje zahtijeva i određene slobode. S ovakvim drakonskim mjerama je upravo tom dijelu stnovništva dano do znanja da te slobode uopće nisu bezuvjetne, odnosno da one i dalje leže u ruci Komunističke partije, dapače, sve više jednoga čovjeka. 

Pozicija Kine u svjetlu rusko-ukrajinskog sukoba

- Vanjska sigurnost također je tema. Rijetko se primjećuje da je 16. listopada 1964. Kina testirala svoju prvu atomsku bombu koja je u tom trenutku bila sredstvo obrane ili odbijanja opasnosti koja je dolazila iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Upravo na taj počinje 20. partijski kongres, mislim da to nije slučajno. Nisu htjeli to eksplicitno pojašnjavati, međutim, jednako kao što je u tom trenutku sigurnost bila bitna i u tom je trenutku Sovjetnski Savez bio potencijalni neprijatelj prema kojem je Kina imala potrebu za atomskom bombom, sada se ta sigurnost na isti datum proširuje na drugi dio svijeta, na Zapad, prije svega na Ameriku i na ugroženost mjerama, odnosno zakonima koje je Amerika nedavno donijela o restrikciji izvoza čipova i svih dijelova za proizvodnju mikročipova koje Kina sama ne može proizvoditi. Također je u izvješću s kongresa, nekoliko je puta naglašeno, tu su veliki napori koje će Kina u narednom razdoblju uložiti u razvoj visoke tehnologije, to se upravo na ovo odnosi. Kina naime ide na samodovoljnost koja će omogućiti povećanje njezinog osjećaja sigurnosti. U ovom se trenutku ta samodovoljnost jednako odnosi na vojnu i tehnološku, ocijenila je Zorana Baković.   

Dodala je kako, s obzirom mna to da se zbog rata u Ukrajini mijenja globalni poredak, Kina o tome već govori.

-  Kineski su građani već pozvani da napuste Ukrajinu, jer prema nekim informacijama Xi Jinping je u susretu s Vladimirom Putinom zahtijevao da taj rat bude što prije okončan, rekla je.

- Njihovo prijateljstvo bez granica zapravo ima jasne granice. Xi ne želi u svemu tome biti gubitnik skupa sa svojim prijateljem. Kina uvijek u ovakvim sukobima i krizama čeka kraj da bi onda nastupila kao najveći faktor obnove. Međutim, kako se taj moment sve više čini dalekim, pretpostavljam da će neki zaokreti i na tom planu biti uskoro vidljivi, ocijenila je specijalna dopisnica ljubljanskog Dela.