Plenković s Papom: Potvrđeni izvrsni odnosi Hrvatske i Svete Stolice

U Vatikanu su potvrđeni izvrsni odnosi Hrvatske i Svete Stolice te nastavak redovitog dijaloga Vlade i HBK. Premijer Plenković tijekom audijencije iskoristio je prigodu da Svetom Ocu ponovno uputi poziv da posjeti našu zemlju. Bilo bi nam iznimno drago da Lav XIV. posjeti Hrvatsku, što bi dodatno osnažilo višestoljetnu povezanost Katoličke crkve i hrvatskoga naroda, rekao je nakon razgovora.

Papa Lav XIV. primio je u petak u audijenciju premijera Andreja Plenkovića s obitelji i izaslanstvom, a u razgovorima je istaknuta želja da se odnosi Hrvatske i Svete Stolice u njegovu pontifikatu i dalje unapređuju. Plenković je Papi poklonio vrijednu monografiju "Incunabula Croatica" kako bi se bolje upoznao s hrvatskom kulturom, pismenošću i tradicijom, a Lav je njemu poklonio broncu Trojstva.

- Razgovarali smo prije svega o odnosima Hrvatske i Svete Stolice, o stoljetnoj povezanosti, o ulozi Katoličke crkve za hrvatski identitet, našu tradiciju, vjeru, za sve ono što je hrvatski narod održalo stoljećima i, naravno, zaželjeli da ti odnosi i u njegovu pontifikatu i dalje budu unaprijeđeni, rekao je premijer Andrej Plenković novinarima nakon susreta.

Dodao je da je posebno podcrtao sjajne i strukturirane odnose koje Vlada i država imaju s Hrvatskom biskupskom konferencijom.

Premijer je s papom Lavom XIV. također razgovarao o globalnim izazovima koji traže čvrsto zalaganje za mir, demokratske vrijednosti, solidarnost i poštovanje međunarodnog prava. Istaknuli su važnost što skorijeg završetka rata u Ukrajini i postizanja trajnog i pravednog mira te se založili za stabilizaciju prilika na Bliskom istoku.

Lav XIV. nudi svoje usluge u naporima za završetak rata u Ukrajini, a to su usluge utjecajne vatikanske diplomacije kako bi se stvorili preduvjeti za prekid vatre, te zatim i za trajan i pravedan mir, rekao je Plenković.

Hrvatska i Vatikan – stabilni odnosi i bez prijepora

Iz Rima se u središnji Dnevnik HTV-a javila novinarka Kristina Pešić koja je izvijestila o posjetu.

- Hrvatski odnosi sa Svetom stolicom su stabilni i bez ikakvih prijepora - tako bismo to mogli sažeti u jednoj rečenici. Pri tome je Vatikan uvijek bio pouzdan partner Hrvatskoj, pogotovo kada je u pitanju bio njezin put prema europskim integracijama, a isto tako Vatikan je bio i glas koji je na međunarodnoj razini znao artikulirati probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iako se u hrvatskom društvu povremeno pojavljuju kritike na račun financijskog aspekta, primjerice Vatikanskih ugovora, ili o ulozi hrvatske crkve u školama, u javnom prostoru, u odnosu prema politici, u odnosima između Vatikana i Hrvatske zapravo nikada nije bilo nikakvih znakova upitnika, kazala je Pešić.

Prvom američkom papi Hrvatska nije nepoznanica.

- Njemu je, dok je bio prvi čovjek dikasterija za biskupe u Rimu, jedan od njegovih najbližih suradnika bio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Znamo da je kao Papa dok je još bio kardinal želio sljedeće godine posjetiti Zagreb, a isto tako se tijekom svojih misija u Peruu vrlo često susretao i s hrvatskim misionarima, navela je Pešić.

S obzirom na to da se iz dimnjaka Sikstinske kapeli pojavio bijeli dim upravo 8. svibnja, na rođendan blaženog Alojzija Stepinca, novinari su danas pitali premijera Plenkovića je li s papom razgovarao o njegovoj kanonizaciji.

- On je na to odgovorio da je to ipak pitanje crkve i da je on već svet u očima hrvatskih vjernika, ali da će konačnu odluku o njegovoj kanonizaciji donijeti crkva kada za to dođe vrijeme, rekla je Pešić.

Dodala je da kada se podvuče crta da su ovakvi posjeti sigurno dobro došli i kao prilika da se s Papom razgovara o očekivanjima hrvatskog društva.

- Tijekom ove jubilejske godine, kada je Vatikan bio doista preplavljen hodočasnicima iz cijeloga svijeta, mnogi Hrvati su također došli u Vatikan. Stoga je posve jasno da su i hrvatski vjernici itekako željni papinih poruka mira i ljubavi, istaknula je Pešić.

Razgovarali i o BiH i stabilnosti Bliskog istoka

U razgovoru su se osvrnuli i na Papin prvi pastoralni put u Tursku i Libanon. Njegova poruka mira, suradnje i dijaloga itekako je dobrodošla i u kontekstu širih napora za stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, osobito nakon rata između Izraela i Hamasa i stanja u Gazi, ocijenio je premijer.

Plenković je rekao da su razgovarali i o stanju u hrvatskom susjedstvu i europskom putu susjednih država na jugoistoku Europe.

- Posebno sam podcrtao važnost Bosne i Hercegovine za Hrvatsku, nama objektivno gledano najvažnije susjedne zemlje, rekao je premijer, dodajući da se založio za ravnopravan položaj Hrvata u toj zemlji, osobito uoči izbora koji slijede najesen 2026.

- Razgovor je bio vrlo ugodan, vrlo srdačan i siguran sam da je pridonio ovom jednom kontaktu s hrvatskih najviših razina da se odnosi između Svete Stolice i Hrvatske i dalje pozitivno razvijaju, rekao je Plenković.

Rekao je da je Papa od HBK i predsjednika Republike Zorana Milanovića već dobio poziv da posjeti Hrvatsku te da se i on priključio toj želji. Na novinarsko pitanje je li dobio povratnu informaciju, odgovorio je niječno.

- Nisam niti inzistirao na nekom terminu, rekao je.

- Kad bude moguće, znate da on vjerojatno sad ima valjda stotinjak poziva već, a možda i više, rekao je Plenković, dodajući da smo stabilna zemlja, što nas možda čini manje hitnom od zemalja koje su krizna žarišta i gdje je Papina prisutnost važnija.

"Intelektualno je potpuno britak i uključen u sve ključne globalne teme"

Među ostalim Plenković je rekao da je Papa u odličnoj formi.

- Intelektualno je potpuno britak i uključen u sve ključne globalne teme te vlada njima na način da se bavi time svaki dan, to se odmah može prepoznati, rekao je.

Naglasio je da postoji niz važnih suradnika pape Lava koji su Hrvati, neki podrijetlom iz BiH, koji mu mogu objasniti sve okolnosti i položaj hrvatskoga naroda.

- I moj je dojam da je on doista senzibiliziran, rekao je Plenković.

Novinari su ga pitali i jesu li razgovarali o Alojziju Stepincu.

- To je stvar Crkve. Ja mislim da je on, što se tiče Hrvata, hrvatskog naroda, ono što bilo hrvatskog naroda osjeća praktički već svet, a što se tiče same procedure, mi smatramo da je to pitanje Crkve i da će oni to, kad god dođe taj moment, sigurno odlučiti, rekao je.

Premijer će večeras posjetiti hrvatsku crkvu sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Tom prigodom bit će slavljena misa na hrvatskom jeziku koju će predvoditi mons. Petar Rajič, apostolski nuncij u Italiji i San Marinu.

Nakon mise Plenković će se susresti s hrvatskom zajednicom u Rimu.

Potvrđeni izvrsni odnosi

- Iznimna mi je čast bila sastati se u Vatikanu sa svetim ocem, papom Lavom XIV. koji je u srcima i molitvama hrvatskog naroda i katolika dijem svijeta, napisao je Plenković na platformi X nakon susreta.

Potvrdili smo izvrsne odnose Hrvatske i Svete Stolice te nastavak redovitog dijaloga i HBK o svim važnim pitanjima za Katoličku crkvu, nastavio je.

Kako je već najavljeno, Plenković i Lav razgovarali su o globalnim izazovima koji "traže čvrsto zalaganje za mir, demokratske vrijednosti, solidarnost i poštovanje međunarodnog prava. Istaknuli smo važnost što skorijeg završetka rata u Ukrajini i postizanja pravednog mira te se zauzeli za stabilizaciju prilika na Bliskom istoku".

- Naglasio sam i potrebu pružanja podrške nama susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, istaknuo je Plenković

- Bilo bi nam iznimno drago da papa Lav XIV. posjeti Hrvatsku, što bi dodatno osnažilo višestoljetnu povezanost Katoličke crkve i hrvatskoga naroda, dodao je.

- U novu liturgijsku godinu ulazimo zatvaranjem jubilarne godine koja nas je ponovno vratila na put. Jubilej zatvaramo 6. siječnja, na svetkovinu Bogojavljenja. Sveta vrata koja je otvorio papa Franjo, zatvorit će papa Lav XIV. Ta se predaja štafete dogodila i u svakome od nas, u svakoj krštenoj osobi koja je ove godine prihvatila Kristovu milost, rekao je u petak ujutro fra Roberto Pasolini, propovjednik Papinskog doma.

Monografija "Incunabula Croatica" na dar

- Meni je drago, nakon što smo bili na inauguraciji pape Lava XIV., da imamo priliku biti primljeni ovdje u Rimu i službeno, rekao je premijer uoči susreta. Rekao je da je ovaj susret dobar i u pogledu tajminga s obzirom na aktualnu situaciju u svijetu.

U monografiji "Incunabula Croatica", koja je darovana Papi, nalazi se 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova diljem Hrvatske. Riječ je o velikom nakladničkom pothvatu Nacionalne sveučilišne knjižnice koji donosi vrijedan doprinos proučavanju inkunabula i povijesti hrvatske knjige.

- Vjerujem da će mu to biti jedan lijep poklon da mu skrenemo pozornost na hrvatsku kulturu, hrvatsku pismenost, hrvatsku tradiciju, rekao je Plenković.

Na pitanje novinara što misli o Papinoj inicijativi da Vatikan bude posrednik u mirovnim pregovorima za završetak rata u Ukrajini, Plenković je rekao kako smatra da je "svaka incijativa koja može pridonijeti ostvarenju mira dobrodošla".

- Sve što može pridonijeti prekidu vatre, a zatim jednom cjelovitom, dugoročnom mirovnom planu je dobrodošlo, rekao je.

Sastanak s Parolinom

Premijer se u četvrtak sastao s kardinalom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, završetku rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.

Plenković i vatikanski državni tajnik pozvali su na pravedan mir u Ukrajini i ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

Premijer je zatim održao predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriani, a prvi dan dvodnevnog posjeta Svetoj Stolici zaključio je posjetom franjevačkom Papinskom sveučilište Antonianumu.

Gregoriana obuhvaća filozofski, teološki i crkvenopravni fakultet, od 1932. fakultet za povijest i misije, a danas još nekoliko fakulteta humanističkoga smjera. Osnovao ga je 1551. Ignacije Loyolski pod nazivom Rimski kolegij (Collegium Romanum). Od 1584. sjedište mu je u zgradi koju je dao sagraditi papa Grgur XIII. u blizini Panteona, pa se zato danas naziva po njemu. Od 1930. nalazi se u novosagrađenoj zgradi na Piazza della Pilotta.

Od pape Pija XII., kao nekadašnjeg studenta, pa sve do pape Benedikta XVI. koji je bio profesor, prethodnici pape Lava imali su neke veze sa sveučilištem.

Na Gregoriani studira i tridesetak studenata i studentica iz Republike Hrvatske, odnosno svećenika, redovnika, redovnica i laika.