U jeku kampanje za europske izbore, afganistanski imigrant je u napadu nožem ubio njemačkog policajca koji je pokušao zaustaviti njegov pohod na okupljenje simpatizere antiislamskog pokreta Pax Europa.
09.06.2024.
22:38
Autor: Kristina Pešić/T.V./HRT
U jeku kampanje za europske izbore, afganistanski imigrant je u napadu nožem ubio njemačkog policajca koji je pokušao zaustaviti njegov pohod na okupljenje simpatizere antiislamskog pokreta Pax Europa.
Napad u Mannheimu, koji je vrlo brzo postao viralan, šokirao je zemlju. 25-godišnji napadač došao je u Njemačku 2014. kao tražitelj azila.
- Užasnut sam kad onaj tko je ovdje potražio zaštitu, čini najteža kaznena djela. Takve kriminalce treba deportirati, čak i ako dolaze iz Sirije i Afganistana, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
Nekoliko dana kasnije, u istom je gradu napadnut nožem i političar krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku. 8221 Nastavak je to je niza napada na političare i ljevice i desnice diljem zemlje.
- Napadači su očito izrazito nezadovoljni i ljuti na politiku koju doživljavaju kao nešto što nije u skladu s njihovim vlastitim idejama i željama. Na dubljoj razini, međutim, to ima puno više veze s činjenicom da su ljudi spremniji koristiti nasilje kako bi ostvarili svoje interese koji se hrane ekonomskim i kulturnim nesigurnostima, ustvrdila je Jasmin Riedl, politička analitičarka.
Upravo je na valu ekonomskih i kulturnih nesigurnosti, porasla potpora desnim i populističkim strankama diljem EU. Krajnje desna Alternativa za Njemačku, uspješno je iskoristila zabrinutost dijela građana zbog migranata obećanjima o deportaciji čak i onih s njemačkim državljanstvom. AfD-u je popularnost samo rasla dok ih nije potresao niz skandala koji uključuju stranačke glavne kandidate, bliskih Rusiji i Kini, kao i korištenje nacističkih slogana. Na valu istih nesigurnosti, profitirala je i nizozemska krajnja desnica. Nakon što je 25 godina bio manjinski glas u parlamentu, Geert Wilders je uspio osvojiti vlast.
- Ovo su povijesni izbori koji će pokazati tko će postati najveća nizozemska stranka u Europskoj uniji: zeleni i socijaldemokrati ili moja stranka. Socijaldemokrati žele više azila i imigracija, a mi upravo suprotno. Nije tu riječ o zelenim politikama, nego o azilu. To je ključno, rekao je Wilders.
Wildersova stranka četvrta je krajnje desna stranka koja je posljednjih godina došla na vlast u nekoj državi članici EU-a. Usto bi i one u Austriji, Francuskoj i Njemačkoj mogle ostvariti bolje rezultate od sadašnjih vlada. Val "novog populizma" - fenomena u kojem se anti-establišment, nacionalističke i populističke vrijednosti kombiniraju u reakciji protiv recesije, migracijske krize i kulturnih promjena, očito je preplavio Europu.
- Ne očekujemo velike promjene kada je riječ o tome tko će upravljati Europskim parlamentom. No vidjet ćemo pomak udesno i vjerojatno zanimljive scenarije zbog kojih će pobjedničkoj stranci, najvjerojatnije Europskoj pučkoj stranci, biti teže vladati nego proteklih pet godina. Mislim da će se sigurno dogoditi pomak udesno. Pitanje je samo koliki, ističe Maria Demertzis, politička analitičarka.
Na tom tragu, najveća bi pobjednica izbora mogla biti osoba čije se ime uopće ne nalazi na glasačkom listiću. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen i njezina stranka Nacionalno okupljanje. Za razliku od svog oca, osnivača stranke Jean-Marie Le Pena koji je osuđivan za rasizam i antisemitizam, više ne poziva na ekstremne mjere, poput napuštanja EU-a i eura. Njezin je cilj oslabiti ovlasti Europske unije iznutra.
- Europa zaslužuje bolje od gospođe Ursule von der Leyen. Francuska zaslužuje bolje od povijesnog rekorda legalne i ilegalne imigracije, povijesno lošeg stanja sigurnosti i kriminala. Zaslužuje bolje od eksplozije proračunskog deficita, deficita trgovinske bilance, pada industrijske proizvodnje i produktivnosti, poručila je Le Pen.
Njezina uzdanica, 28-godišnji Jordan Bardella, vodeći je kandidat Nacionalnog okupljanja za Europski parlament koji na predizbornim skupovima dobiva najjače aplauze obećanjima o ograničavanju kretanja migranata, ublažavanju pritiska EU-a na Rusiju i poništavanju klimatskih pravila.
- U tijeku je proces proširenja Europske unije na 37 država koji uključuje Balkan, Ukrajinu, a sutra, ne budemo li oprezni, Erdoganove turske islamiste. To bi bila i ekonomska katastrofa i prijetnja civilizaciji. I, naravno, geopolitičko ludilo, ustvrdio je Bardella.
"Miljenik nacionalističke mladeži", kako ga naziva Le Figaro, već predstavlja svoju stranku u Europskom parlamentu, gdje će vjerojatno i ostati u klubu krajnje desnih stranaka Identitet i demokracija za koji se predviđa da će ojačati iako su iz njega izbačeni zastupnici Alternative za Njemačku. Le Pen je objavila da raskidaju suradnju, procjenjujući da je AFD preotrovan saveznik uoči europskih izbora.
- Znači li to samo stanku u njihovu odnosu koji bi se mogao promijeniti nakon europskih izbora, mislim da je malo nejasno. Ne znamo što će biti s krajnje desnim političkim strankama nakon lipnja. Mogle bi se sve ujediniti u jednu veliku desničarsku skupinu, iako je riječ o strankama koje nisu kompatibilne, posebno u odnosu prema Rusiji i Washingtonu, kaže Christine Reh, politička analitičarka.
Zastupnici krajnje desnice trenutačno su podijeljeni u dva parlamentarna kluba. Uz Identitet i demokraciju, klub koji predvodi stranka Le Pen, tu je i klub europskih konzervativaca i reformista čija je de facto čelnica Giorgia Meloni. Talijanskoj premijerki otvorena su vrata suradnje i s ideološki sličnijom Le Pen, ali i glavnom kandidatkinjom desnog centra Ursulom von der Leyen kojoj je potrebna 361 ruka za još jedan mandat na čelu Europske komisije. Čak i ako današnja velika koalicija - pučana, socijalista i liberala - dobije dovoljno glasova, nitko ne jamči da će tijekom tajnog glasanja biti svi za jednoga i jedan za sve.
- Italija će sjediti za europskim stolom kao protagonist, a ne više s tanjurom u ruci čekajući da drugi odlučuju umjesto nas. Ti su dani prošli! 8. i 9. lipnja imamo priliku arhivirati te dane zauvijek. Želimo u Bruxellesu ostvariti ono što smo prije godinu i pol ostvarili u Italiji: vladu desnog centra, i napokon ljevičare, zelene i žute, koji su proteklih godina nanijeli toliko štete našem kontinentu, poslati u oporbu, poručila je Meloni.
Dok slijedi vanjsku politiku zapadnih saveznika, prije svega potporom Ukrajini, Bruxelles joj ne spočitava kulturne ratove na domaćem terenu ni politiku njezine stranke neofašističkih korijena.
Što nije slučaj s njezinim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom. Unatoč kritikama iz Bruxellesa, među ostalim, zbog proruske politike, Orban pobjeđuje na izborima već 14 godina zaredom. Fidesovci su, nakon izbacivanja iz redova pučana, najavili da će se, kao i poljski nacionalisti, pridružiti zastupnicima Georgie Meloni.
- Ovdje je, zapravo, u pitanju rat. Ne bismo trebali gledati tko je lijevo ili desno, ne bismo trebali gledati ideologije, čak ni stranke, nego kakav je odnos izabranih zastupnika prema ratu U slučaju Mađarske, recimo to jasno i glasno, ovdje će samo oni koji glasaju za Fidesz glasati za mir, ističe Orban.
Iako govori o maršu na Bruxelles, gdje bi s istomišljenicima želio okupirati srce Europske unije, to se neće dogoditi jer to bi zahtijevalo velik proboj euroskeptičnih ili krajnje desnih stranaka u većini zemalja članica. No europska krajnja desnica nakon ovih će izbora postati utjecajniji i moćniji igrač prilikom miješanja karata europske budućnosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora