Rutte: Suradnja Rusije i Sjeverne Koreje može ugroziti SAD

Završen je dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u Bruxellesu. Glavni tajnik Saveza izjavio je da "sve tješnja suradnja Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana pokazuje da su prijetnje s kojima je NATO suočen - globalne prirode, te da su svi ugroženi".

Istodobno, s obzirom na to da Ukrajinu čeka teška zima - ministri su razgovarali o tome što još saveznici mogu učiniti kada je riječ o isporuci streljiva i protuzračnih sustava toj zemlji, rekao je Rutte - ponovno, pritom, izbjegavši odgovor na pitanje - je li Ukrajina - bliže članstvu u NATO-u.

Bez brze pozivnice za članstvo u NATO-u ostala je Ukrajina. Želja Kijeva ostala je neispunjena na posljednjem susretu članica vojnog saveza prije nego se u siječnju novoizabrani američki predsjednik Donald Trump vrati u Bijelu kuću. "Bit će potrebni tjedni i mjeseci da se postigne konsenzus" o priključivanju države koju NATO izdašno vojno pomaže - tvrdi visoko pozicionirani diplomat koji želi ostati anoniman.

- Sve tješnja suradnja Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana pokazuje globalnu narav prijetnji s kojima smo suočeni, uključujući sve veće opasnosti od rata u Ukrajini, rekao je Rutte na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

- U zamjenu za slanje vojnika i oružja Rusija pruža potporu Sjevernoj Koreji za njezine raketne i nuklearne programe, što može destabilizirati korejski poluotok i čak zaprijetiti Sjedinjenim Državama, dakle ruski nelegalni rat prijeti svima nama i stoga ćemo ostati zajedno, rekao je Rutte.

Dodao je da su ministri jučer razgovarali i o destabilizirajućoj ulozi Irana u njegovu neposrednom susjedstvu podupiranjem militantnih skupina i pružanjem podrške ruskom ratu u Ukrajini isporukom smrtonosnih dronova šahed.

S obzirom na to da Ukrajinu čeke teška zima, ministri su razgovarali o tome što još saveznici mogu učiniti u pogledu isporuke streljiva i protuzračnih sustava.

Rutte je rekao da saveznici rade na tome kako bi osigurali obećanih 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini u ovoj godini te najavio da će novo zapovjedništvo NATO-ove sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) u Wiesbadenu biti potpuno operativno do kraja godine.

- Ali moramo učiniti više od toga da zadržimo Ukrajinu u borbi, moramo pružiti dovoljne potpore da jednog za svagda promijenimo putanju ovoga sukoba, istaknuo je glavni tajnik.

Dodao je da su ministri danas dogovorili niz proaktivnih mjera za suzbijanje ruskih neprijateljskih i kibernetičkih aktivnosti i da to uključuje pojačanu suradnju u razmjeni obavještajnih podataka, bolju zaštitu civilne infrastrukture, poboljšanu kibernetičku obranu i strože djelovanje protiv ruske skrivene flote za izvoz nafte.

Rutte je ponovno izbjegao odgovor na novinarsko pitanje je li Ukrajina sada bliže članstvu u NATO-u nego što je bila prije ministarskog sastanka. Kazao je da je sada prvi prioritet osigurati da Ukrajina može ući u pregovore sa što snažnije pozicije.

Nakon sastanka s ukrajinskim kolegom, šefovi diplomacija složili su se kako Ukrajini treba osigurati ispunjenje obećanja o ovogodišnjih 40 milijardi eura sigurnosne pomoći i obuci za snažnu poziciju u ratu s Rusijom.

- Odluči li Ukrajina da treba nastaviti borbu, želimo biti sigurni da ima ono što joj za tu borbu treba - novac, streljivo, mobilizirane snage. Odluči li se uključiti u pregovore, a to, naravno, pretpostavlja kako Putin i Rusija imaju ikakvu namjeru to učiniti, želimo biti sigurni da pregovara s pozicije snage, rekao je Antony Blinken, državni tajnik SAD-a.

NATO se slaže kako je zaštita ukrajinske infrastrukture prioritet.

- Rusija je koristila hranu kao oružje, to pokušava i s energijom, a ukrajinski narod, ukrajinski civili sada trpe vjerojatno najintenzivnije raketne napade. Žele nam odsjeći nuklearnu energiju. To je nova realnost ruske agresije. Zato su nam potrebne snažne povijesne odluke, umjesto nazivanja Putina ili posjeta Moskvi, rekao je Andrri Sybiha, ministar vanjskih poslova Ukrajine.

Britanski šef diplomacije traži od NATO-a povećanje potpore Ukrajini, jer je to ulaganje u euroatlantsku i globalnu sigurnost. Rusiju krivi za uplitanje u brojne sukobe.

- Postoji jedna zemlja uključena u mnoge svjetske sukobe, a to je - Rusija! I zato je iznimno važno povećati izdvajanja za obranu, posebno među NATO saveznicama. Čim budemo mogli, idemo na 2 i pol posto!, rekao je David Lammy, ministar vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine.

Želi li mir, NATO mora pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini.

- Nema boljeg ni jeftinijeg načina za sigurnosna jamstva od sigurnosnih jamstava iz članka 5. NATO-a, rekao je Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Republike Litve.

Članak 5. srž je Sjevernoatlantskog ugovora. On opisuje obvezu svih članica da pomognu drugoj članici u samoobrani - u slučaju napada na nju. No svaka članica sama odlučuje kakvu će pomoć pružiti. Ukrajina želi odmah ući u NATO – s dijelovima koje Rusija nije okupirala i tako tražiti put do mirovnih pregovora. Tih oko 27 posto okupiranog područja, u početku ne bi bili pod zaštitnim kišobranom Sjevernoatlantskog saveza. Tehnički, to je vjerojatno moguće. Sastavi se poseban dokument o primanju krnje Ukrajine - koji moraju ratificirati sve 32 članice. No, pravi je problem postoji li politička volja među saveznicima, prije svega kod najvažnije, SAD-a, da prihvate samo slobodni dio Ukrajine.