Nasljeđe pape Franje; reformator koji je podijelio Crkvu

Papa Franjo ostat će upamćen kao reformator Katoličke crkve. Poglavar više od milijarde rimokatolika u svijetu uhvatio se ukoštac s crkvenim skandalima iz prošlosti, prigrlio je migrante, sirotinju i vjernike homoseksualne orijentacije. 

Progovarao je o neobuzdanom kapitalizmu i upozoravao na klimatske promjene. Ipak, dio javnosti želio bi da je otišao i korak dalje. 

Promijenio Crkvu na više načina

Proveo je svoje posljednje sate radeći Božji posao, unatoč liječničkim savjetima. Njegovo je papinstvo bilo dramatično, često frustrirajuće.

Završila je turbulentna 12-godišnja vladavina obilježena podjelama i napetostima, dok je "Petar naših dana" - papa Franjo, svim srcem pokušavao mijenjati tajnovitu instituciju - Crkvu.

- Franjo je zaista promijenio Crkvu na više načina. Promijenio je cijeli stil pape, prioritete Crkve u smislu njezine pastoralne prakse i javne politike, otvorio je Crkvu za više razgovora i rasprava. Sve su to dramatični načini mijenjanja Crkve, rekao je katolički pisac i kolumnist Religion News Servicea otac Tom Reese.

Samo nekoliko tjedana prije smrti, činio je ono što najbolje zna - razbjesnio je konzervativce. Inicirao je izravni sukob s novom američkom administracijom, kritizirajući planove Donalda Trumpa da deportira milijune migranata bez dokumenata kao "kršenje dostojanstva".

Uobičajeni Franjin potez - impulzivan, instinktivno zaštitnički prema siromašnima i bespomoćnima.

- Povijest će ga suditi kao Papu koji izaziva podjele. Zapravo je na neki način otuđio konzervativce, one koji pokušavaju podržati i biti vjerni apostolskoj tradiciji i božanskoj objavi, naglasio je katolički pisac i dopisnik "Nacionalnog katoličkog registra" Edward Pentin. 

Stigao u Vatikan kao pravi autsajder

Izabran 2013. s mandatom "čišćenja" Crkve, prvi latinoamerički i isusovački papa, opet je prvi odabrao ime Franjo, u spomen na Franju Asiškog, borca za siromašne iz 13. stoljeća.

Ipak, ostavlja instituciju koja, iako je izvana predana zagovaranju nemoćnih i marginaliziranih, nije uložila dovoljno napora u rješavanju vlastitih nedostataka, od svećeničkog zlostavljanja do zlouporabe vatikanskih financija.

- Franjino nasljeđe jest otvaranje vrata mnogim temeljnim reformama koje se trebaju dogoditi u Crkvi. Stigao je u Vatikan kao pravi autsajder, jer nikada nije studirao niti radio u Rimu, i stvarno je uzdrmao stvari svojim pristupom, istaknuo je katolički pisac, bivši dopisnik "Tableta" Christopher Lamb.

Franjo je skliznuo u svoju sada poznatu osobu poniznosti i jednostavnosti kada ga je papa Ivan Pavao II. 2001. godine proglasio kardinalom, njegujući izbjegavanje svećeničke ekstravagancije.

U određenoj mjeri uspio raščistiti strukturu Crkve

Činilo se da utjelovljuje reformističke ideale u Crkvi koja je očajnički željela promjene. U određenoj mjeri uspio je raščistiti strukturu Crkve staru duže od dva tisućljeća, otvorivši vatikanske urede na visokoj razini ženama i laicima.

- Papa Franjo je oduvijek cijenio žene kao sposobne, mnogo više od muškaraca. Imaju racionalnost, veliko srce, veliku iskrenost, emotivnost, ali i marljive ruke, dodala je dopisnica Televizije Poljska iz Vatikana Magdalena Wolinska-Riedi.

Bio je na čelu nastojanja da Crkva što više nalikuje "terenskoj bolnici", dajući prednost potrebitima, umanjujući važnost seksualnosti.

"Tko sam ja da sudim", slavna je rečenica iz 2013., kada su ga upitali može li gay osoba postati svećenik. Ta poruka, izrečena s karakterističnom drskošću, označila je početak Franjinog dugogodišnjeg nastojanja da uskladi Crkvu s liberalnim revolucijama.

- Papa Franjo doista je želio razgovarati o budućnosti Crkve. Dopustio je da rasprave uključuju kontroverzne stavke, poput zaređivanja žena za đakone u Katoličkoj crkvi ili boljeg služenja pripadnicima LGBTQ zajednice. Stvari o kojima prije pape Franje niste mogli govoriti u globalnoj Katoličkoj Crkvi, poručio je dopisnik Reutersa iz Vatikana Joshua Mcelwee. 

"Franjo se odlučio za jednostavan lijes"

Od samog početka projicirao je poruku tolerancije, branio je migrante i oštro kritizirao kapitalistički eksces.

Mnogim kritičarima pomogle su Franjine vlastite pogreške. Njegovi neujednačeni napori da sredi vatikanske financije, postupanje s optužbama za zlostavljanje protiv dijela višeg klera.

Papinski sprovod tradicionalno je složena ceremonija, raskošna i strogo formalna. Njegovi su prethodnici pokapani su u tri povezana lijesa, od čempresa, olova i hrasta.

Franjo se odlučio za jednostavan drveni lijes obložen cinkom. Bit će i prvi papa u više od jednog stoljeća koji neće biti pokopan u kriptama Bazilike Svetog Petra, nego izvan Vatikana - u bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papinske bazilike u Rimu.