Europsko vijeće bez suglasnosti o trajanju COVID potvrda

07:17 / 16.12.2021.

Autor: Željko Raić/Dnevnik/IMS/HRT/M.Š.

Europsko vijeće bez suglasnosti o trajanju COVID potvrda

Europsko vijeće bez suglasnosti o trajanju COVID potvrda

Foto: HRT / HTV

U Bruxellesu se održava posljednji ovogodišnji sastanak na vrhu Europske unije. U središtu pozornosti sastanka Europskoga vijeća jest borba protiv pandemije, osobito protiv omikron-varijante koronavirusa, ali i mnoge druge teme kao što su rast cijena energenata, nezakonite migracije te kriza na istoku Europe. Na sastanku sudjeluje i premijer Andrej Plenković.


Ne postoji sveeuropski plan o obvezi cijepljenja

Jasna Paro
javila je iz Bruxellesa da je COVID briga na najvišoj političkoj razini. Čelnici su razgovarali o pogoršanju epidemiološke situacije diljem EU zbog čega su neke zemlje, Portugal, Irska i Italije, uvele strože mjere, uz potvrde traže i negativan test za ulaz u svoje zemlje, i to bez da su obavijestile druge države članice. Lideri su istaknuli da je važno koordinirati ograničavajuće mjere, osobito ako se odnose na ograničavanje slobode kretanja. Bilo je razgovora i o obveznom cijepljenju, što su potaknule zemlje koje imaju planove to uvesti - Njemačka i Austrija. Ne postoji sveeuropski plan o obvezi cijepljenja, niti može postojati, jer je to u isključivoj nadležnosti država članica.

Čelnici nisu uspjeli postići suglasnost koliko bi dugo COVID-potvrda mogla vrijediti. Europska komisija predlagala je devet mjeseci, dok su Francuska i Njemačka i još neke zemlje tražile su da to bude barem jednu godinu. Podržan je prijedlog EK da se u javnu nabavu uključe lijekovi protiv COVID-a. EMA je odobrila novi lijek protiv COVID-a, ali nije jasno kada bi postupak javne nabave mogao početi kao niti koje bi države se u to uključile.

Plenković je potvrdio da će danas navečer u ekonomskom dijelu summita biti govora o proširenju eura, što se odnosi na Hrvatsku, izvijestila je Jasna Paro. 

Premijer Andrej Plenković rekao je da je jučerašnji dan bio obilježen sastankom na vrhu između EU i država Istočnog partnerstva. Iskazana je potpora prema Ukrajini, Gruziji i Moldovi koji imaju izraženu ambiciju ići prema EU, rekao je, dok Azerbajdžan i Armenija nemaju takvu vrstu ambicije.

- Zaključci su dobri, financijski paket za te zemlje oko 2 mlrd. eura je vrlo dobar, uz potporu borbi protiv COVID-a. Evocirao je sadržaj posjeta Kijevu, razgovore s vodstvom Ukrajine, potpisivanje deklaracije o podršci europskoj perspektivi Ukrajine.

- Imali smo i zgodan sastanak čelnika država članica EU-a iz EPP-a, konzultirali se, jutros je bio samit Europske puče stranke, a potom sam održao sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku politiku Josepom Borellom, gdje smo posebno razgovarali o BiH, procesu pregovora koji se odnose na izborni zakon i omogućavanje ravnopravnosti sva tri naroda. Danas smo završili prvu temu na Europskom vijeću, a to je COVID-19 gdje smo svi upozorili na značaj novog soja, omikrona. Svi ga doživljavaju vrlo ozbiljno i brzinu širenja zaraze tim novim sojem. Razgovarali smo i o zajedničkim naporima za bolju koordinaciju politika koje se odnose na zdravstvenu zaštitu. Donijet će se zaključci koji pozivaju na primanje tzv. booster doze, što mislimo da je jako važno kako bi se naši sugrađani bolje zaštitili, istaknuo je.

Apelirao je na sve sugrađane da se cijepe. Rekao je da u mnogim zemljama postoji polarizacija, dio ljudi koji oklijeva u pogledu cijepljenja, svi su izloženi enormoj količini dezinformacija. Dodao je da je situacija svugdje vrlo slična.

Tijekom rasprave o vanjskopolitičkim temama gdje su dominanta tema Rusija i Ukrajina, izvijestit će  o posjetu BiH. 

Smatra da je COVID potvrda omogućila lakše kretanje i u kontekstu turističke sezone, koja je za Hrvatsku bila izvrsna.

- To je omogućilo i dalo doprinos rastu BDP-a, vidim da je i guverner HNB-a povećao svoja očekivanja, skoro 11%, ali vidjet ćemo kada Državni zavod za statistiku obavi sve kalkulacije. Smatramo da treba postojati tijesna koordinacija, da pravila moraju biti što više harmonizirana. Svi se žele zaštiti maksimalno, ovdje nitko ovdje nije pristalica zatvaranja i lockdowna, a to i Hrvatska radi. Obazrivo, balansirano nastojimo koristiti epidemiološke mjere kao pomoćno sredstvo uz cijepljenje. Borba protiv COVID-19 nije samo zdravstvena bitka, nego bitka za očuvanje radnih mjesta, gospodarstvo, rekao je Plenković među ostalim.

Rusko pokazivanje mišića izaziva neugodu u cijeloj Uniji

Posljednji susret ove godine - kamere i oči javnosti uprte u novog njemačkog kancelara Olafa Scholza, svi se pitaju ima li snage nastaviti tempom svoje karizmatične prethodnice. A problema napretek, rusko pokazivanje mišića na ukrajinskoj granici izaziva nelagodu u cijeloj Uniji.

- Riječ je o tome da treba razgovarati o teškom stanju u Ukrajini, o pitanju što je s pokretima vojske duž granice, i zato ćemo danas ovdje još jednom naglasiti da je nepovredivost granica jedan od temelja mira u Europi i sve ćemo učiniti da se ona zaista i poštuje, rekao je Scholz.

Zajednička europska vanjska politika počiva na diplomaciji, pregovorima i dogovorima. No kada na vanjskim europskim granicama postoji sila koja prijeti, koja te iste argumente ne razumije, a još manje poštuje, ima načina i mogućnosti da se na takve prijetnje i odgovori.

- Kao prvo, uspjeli smo ojačati suradnju Unije i NATO-a. Jer NATO je taj okvir, taj način suradnje koji gradi sigurnosnu arhitekturu. I upravo ta suradnja šalje jasnu poruku svima onima koji misle da mogu prijetiti, kazao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Ruska strana kategorički tvrdi da ne prijeti nikomu. No prvi susjedi potpuno drugačije vide stanje na terenu. Litavski premijer Gitanas Nauseda ustvrdio je da je koncentracija ruske vojske duž granice s Ukrajinom vjerojatno najopasnija situacija u posljednjih 30 godina.

No epidemiološka kriza još je važnija. Jer omikron-varijanta virusa opasnost je koja ne poznaje granice. Samo suradnja može biti temelj zajedničke borbe. Donijet će se zaključci koji pozivaju na primanje treće doze. A oko toga se napokon svi slažu - cijepljenje je jedini način da se pandemija zaustavi, pa se od svih članica traži da taj cilj i ostvare.

video thumb

Situacija u Ukrajini

Predsjednik Litve ne sumnja u mogućnost ruske vojne intervencije. Iako Moskva kategorički odbacuje invaziju na Ukrajinu, Litva smatra da Europska unija Rusiji treba uvesti dodatne ekonomske sankcije.

- Nažalost, vidimo koncentraciju ruske vojske duž granice s Ukrajinom i vjerojatno smo suočeni s najopasnijom situacijom u posljednjih 30 godina, istaknuo je litavski predsjednik Gitanas Nauseda.

Čelnik druge baltičke zemlje, latvijski premijer kaže da je prošlo vrijeme imperijalizma i da Rusija ne može utjecati na strateške odluke susjednih zemalja, bez obzira na to što je ruski predsjednik Vladimir Putin povukao crvenu liniju za širenje NATO-a na istok, vojnog saveza koji Rusija vidi kao prijetnju svojoj sigurnosti.

- Rusija ni na koji način ne može utjecati na to hoće li se Ukrajina pridružiti Europskoj uniji i NATO-u. Na Europskoj uniji i NATO-u je da odluče kako će se i na koje zemlje proširiti, izjavio je latvijski premijer Krišjanis Karinš.

Novi njemački kancelar Olaf Scholz, koji prvi put sudjeluje na Europskom vijeću, već je prije upozorio Rusiju na nepovredivost granica u Europi.

- Riječ je o tome da treba razgovarati o teškom stanju u Ukrajini, o pitanju što je s pokretima vojske duž granice, i zato ćemo danas ovdje još jednom naglasiti da je nepovredivost granica jedan od temelja mira u Europi i sve ćemo učiniti da se ta nepovredivost zaista i poštuje, ističe Scholz.

Na dnevnom je redu i strateški kompas o povećanju obrambenih kapaciteta Europske unije.

- Mislim da svi razumiju trenutačne okolnosti i da postoji mnogo izazova s kojima se suočava Europska unija. Moramo osigurati bolje kapacitete za vlastitu obranu, rekao je visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

Sinoć je održan summit EU-a i Istočnog partnerstva, pet zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza s kojima Europska unija želi poboljšati odnose. Dvije su bliske ruske saveznice, Armenija i Azerbajdžan, dok su dvije s Moskvom u prilično neprijateljskim odnosima, Ukrajina i Gruzija, a obje teže ulasku u NATO, što Rusija pod svaku cijenu pokušava spriječiti.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!