Plenković u Bruxellesu na sastanku Istočnog partnerstva

08:07 / 15.12.2021.

Autor: Jasna Paro/Dnevnik/HRT/IMS/D.D.

Plenković u Bruxellesu na sastanku Istočnog partnerstva

Plenković u Bruxellesu na sastanku Istočnog partnerstva

Foto: Dnevnik / HRT

U Bruxellesu traje sastanak Europske unije s čelnicima zemalja Istočnog partnerstva, na kojem sudjeluje i premijer Plenković. Sastanak se održava dan uoči posljednjeg ovogodišnjeg summita Europske unije, kojim će dominirati borba protiv pandemije, ali i druge aktualne teme - cijena energije, sigurnost i obrana, migracije, kriza na istoku Europe.

U Bruxellesu traje sastanak Europske unije s čelnicima zemalja Istočnog partnerstva, na kojem sudjeluje i premijer Plenković. Sastanak se održava dan uoči posljednjeg ovogodišnjeg summita Europske unije, kojim će dominirati borba protiv pandemije, ali i druge aktualne teme - cijena energije, sigurnost i obrana, migracije, kriza na istoku Europe.

- Taj sastanak europskih čelnika s liderima zemalja Istočnog partnerstva, s liderima Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije, i Ukrajine još uvijek traje. Prema nacrtu deklaracije koju smo imali prilike vidjeti u središtu razgovora je političko približavanje tih država europskoj uniji i gospodarstvu. Razgovara se jačanju demokracije, o vladavini prava i reformama koje bi onda pratilo snažno ulaganje u gospodarstvo s europske strane, za sada se govori o oko 17 milijarda eura. To je jedna razina razgovora, i to je ono što stoji u deklaraciji, izvijestila je novinarka Jasna Paro za Dnevnik HTV-a.

- Jasno je iz svega da je zapravo najveća briga u ovom trenutku, i europskih država, kao i država Istočnog partnerstva, politika zastrašivanja koju Rusija vodi prema tim zemljama. Primjerice, novoj moldavskoj vladi se prijeti zatvaranjem dotoka plina, da ne govorimo o gomilanju ruskog oružja i vojske na ukrajinskoj granici, istaknula je paro.

- Ono što smo danas tijekom poslijepodneva vidjeli u Bruxellesu je jedna vrlo živa diplomatska aktivnost, i cijeli niz izdvojenih sastanaka s liderima tih država. Primjerice, hrvatski premijer se sastao zajedno s čelnicima srednje Europe i baltičkih država, s predsjednikom Ukrajine i Gruzije, a francuski predsjednik Macron zajedno s kancelarom Scholzom i s ukrajinskim predsjednikom. Konkretno tema Rusije i ruske prijetnje Ukrajini, i eventualne sankcije će biti jedna od tema sutrašnjeg sastanka lidera, ali je jasno da je to i danas bio dio svih razgovora. To smo čuli i u paramentu, i ovdje u vijeću, prenjela je Jasna Paro.

- Naš odgovor na bilo kakvu daljnju agresiju može biti u obliku znatnog povećanja i proširenja ovih postojećih sankcija i, naravno, mi smo spremni poduzeti dodatne mjere bez presedana, s ozbiljnim posljedicama za Rusiju. Ali prije svega, pozivam Rusiju na deeskalaciju, da slijedi diplomatske kanale i da se pridržava svojih međunarodnih obveza. Sukobi se moraju rješavati mirnim putem, naglasila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Ono što Kremlj zabrinjava jest to što sve zemlje članice NATO-a zastupaju demokraciju. I ta ideja demokracije vrlo se snažno razvija u zemljama Istočnog parterstva. Ako ideja demokracije uhvati korijenje u Rusiji, tada pitanje tko će biti na vlasti više neće biti na onima koji su već na vlasti, nego na narodu. Ja mislim da mi kao EU, kao demokracija, ne smijemo spustiti glavu pred autokracijom, izjavio je Krišjanis Karinš, latvijski premijer.

Istočno partnerstvo obuhvaća šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza - Ukrajinu, Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan, Moldaviju i Bjelorusiju, koja iz dobro znanih razloga neće sudjelovati na samitu.

Odnosi EU-a s Bjelorusijom iznimno su zaoštreni, pogotovo nakon što je režima Aleksandra Lukašenka organizirao hibridni napad slanjem tisuća izbjeglica s Bliskog istoka na istočne granice Unije.

To je drugi samit u Bruxellesu EU-Istočno partnerstvo nakon onoga održanog 2017. na kojem je sudjelovalo svih šest istočnih susjeda.

Uoči samita, hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je na radnom ručku koji organizira predsjednik Litve Gitanas Nauseda, a na kojem će također biti čelnici Slovačke, Slovenije, Češke, Latvije, Estonije, Finske te čelnici triju zemalja Istočnog partnerstva - gruzijska predsjednica Maia Sandu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky i gruzijski premijer Irakli Garibashvili.

Ovotjedni sastanci na vrhu su prvi nakon 16 godina bez njemačke kancelarke Angele Merkel. Njemačku prvi put predstavlja nedavno izabrani socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz.

Scholz nije jedini debitant na samitu, to je prvi samit i za novog austrijskog kancelara Karla Nehammera, švedsku premijerku Magdalenu Andersson, bugarskog premijera Kirila Petkova, rumunjskog Nicolaea Ciuca.

To je i zadnji samit češkog premijera Andreja Babiša, kojeg će uskoro naslijediti imenovani premijer Petr Fiala.

Covid je svakako i dalje u središtu pozornosti.

Pojava novih varijanti podsjeća nas da nitko nije siguran dok svi ne budu sigurni. Više nego ikad prije, cijepljenje, što uključuje i treću dozu, i dalje je naše najbolje oružje u borbi protiv pandemije, kaže u pozivnom pismu predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela.

Dodaje da potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se prevladala sumnjičavost prema cijepljenju i suzbile dezinformacije.

Očekuje se da će na samitu čelnici pozvati da što prije stupe na snagu nove preporuke za putovanja u Uniju, uključujući i prijedlog da covid potvrde vrijede devet mjeseci od primanja zadnje doze.

Također se očekuje se da će čelnici upozoriti Rusiju da će svaka daljnja vojna agresija na Ukrajinu imati ozbiljne posljedice i troškove, te da će oštro osuditi iskorištavanje migranata i izbjeglica od strane bjeloruskog režima.

Čelnici će ponovno razgovarati o visokim cijenama energenata, ali se nikakve odluke ne očekuju. Pozvat će na detaljniju analizu funkcioniranja tržišta električne energije i sustava trgovanja emisijama ETS-a.

Čelnici bi trebali donijeti smjernice za ambiciozni Strateški kompas, viziju jačanja obrambene suradnje za sljedeće desetljeće. Razgovarat će se o daljnjem poboljšanju odnosa s NATO-m, koji ostaje okosnica zajedničke obrane za one države članice EU-a koje su njegove članice.

U ožujku sljedeće godine očekuje se usvajanje Strateškog kompasa.

Nakon završetka Europskog vijeća, održat će se samit europodručja u inkluzivnom formatu na kojem će se razgovarati o gospodarskoj situaciji i najnovijem razvoju događaja u vezi s s bankovnom unijom i unijom tržišta kapitala.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!