Zbog sve češćih napada finski bolničari odsad nose pancirke

Nasilje i prijetnje svakodnevica su finskog zdravstva. Iz godinu u godinu broj prijavljenih incidenata i bolovanja zbog nasilja na radnome mjestu neprestano raste. Najizloženije je medicinsko osoblje u hitnim službama. Godišnje prijave tisuće incidenata.

Bolničari u gradu Lahtiju prilikom svakog izlaska na teren odnedavno oblače pancirke i to baš na svaki poziv. Obvezni su na temelju izmjena Kaznenog zakona koje su stupile na snagu u travnju kako bi se medicinsko osoblje zaštitilo od svakodnevnog nasilja.

Novčane kazne ili zatvor mogu se izreći i npr. za blaže prekršaje poput ometanje hitnih operacija. 

- To je pomalo kao stavljanje kacige prilikom vožnje biciklom - ne planiram pasti, a kada obučem prsluk, ne planiram biti uboden oštrim oružjem, kaže bolničar Joonatan Alstela.

U Finskoj gotovo da nema medicinskog djelatnika koji tijekom svog radnog vijeka nije doživio neki oblik nasilja. Čak 32% svih prijavljenih ozljeda i incidenata i to na radu izazvano je fizičkim napadima. Istraživanja pokazuju da su na udaru osobito mladi djelatnici i to medicinske sestre i tehničari mlađi od 35 godina. Najviše stope nasilja zabilježene su u hitnoj pomoći i prijemima te na odjelima intenzivne njege i psihijatrije. A raspon je od udarca nogama, grebanja, pljuvanja, pa do davljenja.

- Nije bilo načina da se povučem iz te situacije. Da sam se povukao, pacijent bi me udario. Stoga je najsigurnije bilo držati ga vezanog kako ne se ne bi ozlijedio ili nešto razbio. Dogodilo se to u vrijeme smjene policije, pa se borba otegnula prilično dugo, navodi medicinski tehničar Janne Karvonen.

Čimbenici rizika rastu osobito tijekom vikenda i to u večernjim satima, u urbanim područjima. Najviše na zdravstveno osoblje nasrću muškarci u alkoholiziranom stanju kako i oni koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, pokazuju istraživanja Finskog udruženja bolničara.  

- Svi znamo - kada se pojavi policija, morate se ponašati ispravno, inače ćete imati problema. Vjerujem da bi ovo mogao biti znak da će i se naše mogućnosti mirnog rada konačno poboljšati promjenom zakona, izjavio je Juha Hyoetylaeinen, predsjednik Finske udruge bolničara.

Pancirke koji su sada obvezne najviše služe kao zaštita od uboda nožem, igala ili skrivenih oštrica. No izmjenama zakona obuhvaćeni su samo bolničari u hitnim službama, ali ne i oni koji rade u bolnicama. 

- Sada se nalazimo u apsurdnoj situaciju. Ako kola hitne pomoći uđu u dvorište bolnice i dovezu potencijalno nasilnog pacijenta i on se nastavi tako ponašati, medicinski tehničari su, da tako kažem, bolje zaštićeni zakonom. Ostali zaposlenici u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi unutar bolnice - koji ne obavlja službene dužnosti - i dalje su (nezaštićeni) i ostaju pod uobičajenim odredbama kaznenog zakona, rekla je Inka Lehtinen, odvjetnica, Finski sindikat zdravstvenih i socijalnih usluga.

Finska nije jedina zemlja u kojoj vrijede nova pravila. Trend opremanja medicinskog osoblja zaštitnim prslucima i naprednom opremom širi se Europom. Tako osim u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj u situacijama koje se procjene rizičnima, bolničari, moraju nositi sigurnosne prsluke otporne na metke i ubode nožem. U Nizozemskoj su uz to obvezni nositi i zaštitne kacige.