"Bit će to najveći proračun dosad, za Hrvatsku će biti sredstava"

U Bruxellesu je završio sastanak Europskog vijeća. Premijer Andrej Plenković pozdravio je otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom te istaknuo važnost zadržavanja financiranja kohezije i poljoprivrede. Uvjeren je da će EU postići kompromis o novom proračunu te da će Hrvatska i dalje imati dovoljno sredstava iz europskih fondova.

Neposredno prije summita na sastanku Vijeća za opće poslove u utorak postignut je dogovor o pojednostavljenoj arhitekturi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. U njemu više nema zasebnih kategorija rashoda za poljoprivredu i kohezijsku politiku, koje su sada objedinjene, a uveden je novi fond za konkurentnost koji je namijenjen za inovacije, investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir.

Rasprave o brojkama

No struktura proračuna lakši je dio posla, sada predstoje rasprave o brojkama koje će trajati najmanje do kraja ove godine, a vjerojatno i dulje. Teškoća je u tome što je potrebno pomiriti dva suprotstavljena pristupa, s jedne zadržati na istoj razini financiranje tradicionalnih politika, poljoprivrede i kohezije, a s druge financiranje novih prioriteta, konkurentnosti gospodarstva, obrane i sigurnosti. 

Prva skupina zemalja, neto-uplatitelji bi što manji proračun i da se unutar toga smanjenog proračuna poveća udio za nove prioritete, dok druga skupina koja iz proračuna više dobiva nego što u njega uplaćuje želi zadržati financiranje tradicionalnih politika, a da se za nove prioritete pronađu novi izvori financiranja.

- Prijedlog Europske komisije, a još više Europskog parlamenta, da se dosegne iznos od 1,6 ili čak 1,7 bilijuna eura za sljedećih sedam godina, po mojem se mišljenju ne može opravdati. Uz to nije financijski održiv, smatra njemački kancelar Friedrich Merz.

Europski proračun se najvećim dijelom financira izravnim uplatama država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND), a manjim dijelom od carina, doprinosa na temelju PDV-a i poreza na nerecikliranu plastičnu ambalažu.

Novi proračunski prihodi?

Mnogi čelnici smatraju da je potrebno uvesti nove proračunske prihode, to jest poreze na europskoj razini kako bi se pomirila dva suprotstavljena stajališta. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak prije početka samita da je ključno pronaći nove izvore financiranja kako bismo imali dovoljno sredstva za financiranje svih politika.

Europski parlament je ranije predložio uvođenje poreza na digitalne usluge, online kockanje i transakcije kripto imovinom, kao i produljenje poreza na ugljik na granicama EU-a.

Čelnici EU-a zadužili Irsku da pripremi prijedlog novih izvora financiranja proračuna

Čelnici država članica zatražili su u petak od predstojećeg irskog predsjedanja Vijećem EU-a da do listopada pripremi prijedlog o novim vlastitim prihodima za europski proračun.

Europsko vijeće ovlastilo je irsko predsjedništvo da do listopada predstavi ambiciozan i uravnotežen paket o novim vlastitim sredstvima, rekao je diplomatski izvor nakon što je na samitu završena rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

Irska će 1. srpnja preuzeti rotirajuće predsjedništvo od Cipra i predsjedavati do kraja godine. Irsko predsjedništvo će u listopadu predstaviti i novi pregovarački okvir s konkretnim iznosima.

U prvoj raspravi koja se u petak vodila na temelju prijedloga ciparskog predsjedništva, koje je blago smanjilo iznos proračuna o odnosu na prijedlog Komisije, čelnici su se složili da ukupni iznos proračuna mora odgovarati ambicijama EU-a.

- To će također značiti pronalaženje odgovarajuće razine resursa za financiranje prioriteta EU-a. Stoga će nova vlastita sredstva biti vrlo važan dio financijske jednadžbe, dodao je diplomatski izvor.

Današnja rasprava je prva u nizu na kojoj čelnici raspravljaju o konkretnim brojkama na temelju prijedloga ciparskog predsjedništva, koje je blago smanjilo iznos u odnosu na prijedlog Komisije od 2 bilijuna eura. Očekuje se da će predstojeće irsko predsjedništvo Vijećem EU-a u listopadu pripremiti novi prijedlog o visini proračuna nakon čega bi se mogli intenzivirati pregovori o konkretnim iznosima.

Summit će se završiti raspravom o stanju na Bliskom istoku nakon što su Iran i Sjedinjene Države potpisale sporazum o okončanju sukoba. Prvi dan summita u četvrtak navečer bio je najvećim dijelom posvećen globalnim makroekonomskim neravnotežama, što je novi diplomatski eufemizam za odnose s Kinom. 

Obrana gospodarskih i sigurnosnih interesa EU

Prema diplomatskim izvorima, čelnici su zadužili Komisiju da nastavi konstruktivni dijalog s glavnim gospodarskim partnerima kako bi se obranili gospodarski i sigurnosni interesi EU-a te da predloži novi skup alata u području trgovinske obrane i industrijske politike kako bi se osiguralo da Europska unija ima sve instrumente potrebne za obranu svojih interesa i smanjenje rizika.

Čelnici svih 27 država članica EU-a također su usvojili četvrtak navečer zaključke o potpori Ukrajini prvi put nakon ožujka 2005.Od ožujka prošle godine bivši mađarski premijer Viktor Orban blokirao je usvajanje zaključaka, zbog čega su čelnici ostalih država članica morali pribjegavati zaobilaznom rješenju, usvajajući zasebni tekst uz podršku 26 ili 25 zemalja članica, jer bi se ponekad Orbanu pridružio i slovački premijer Robert Fico.

Promjenom vlasti u Mađarskom i dolaskom Petera Magyara za predsjednika mađarske vlade ta je praksa okončana.

U zaključcima Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu čvrstu i nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

- I Ukrajina i Europa žele mir. Jedina koja stalno bira nasilje je Rusija i zato je cijeli naš kontinent u opasnosti. Europa mora biti jedan od arhitekata pravednog i trajnog mira. Ukrajina treba biti za pregovaračkim stolom, a EU treba biti uz nju, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Ukrajina i Moldavija su početkom tjedna otvorile pregovore u prvom pregovaračkom klasteru, a Kijev i nekoliko država članica tražilo je da su zaključcima odredi rok do početka ljetne stanke za otvaranje preostalih pet klastera. Međutim, takva formulacija nije prošla i umjesto toga se kaže da preostale klastere treba otvoriti što je prije moguće.

- Ovo je povijesni tjedan za Ukrajinu. U ponedjeljak smo formalno otvorili pregovore o prvom klasteru. To je vrlo važan korak prema proširenju Europske unije i punopravnom pristupanju Ukrajine Europskoj uniji, poručio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Sporan telefonski poziv prema Rusiji

Na summitu čelnika EU-a došlo je i do spora oko situacije u kojoj je utvrđeno da su se dogodili telefonski pozivi između Europskog vijeća i službenika u Rusiji. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa donio je odluku o otvaranju komunikacijskog kanala s Rusijom, a njegov predstojnik kabineta Pedro Lourtie dva puta je razgovarao s visokim dužnosnikom u Rusiji.

S druge strane telefonske linije je vjerojatno bio Jurij Ušakov, važan savjetnik Vladimira Putina. Ta dva poziva dogodila su se u posljednjih nekoliko tjedana.

Dužnosnici Europskog vijeća tvrde kako su razgovori bili kratki, bez sadržaja te potpuno tehničke prirode kako bi se pokrenuli komunikacijski kanali.

Europsko vijeće tvrdi kako je Costu na sve potaknuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je tražio od EU-a da se dodatno uključi u diplomatske aktivnosti.

Objavljeno je kako su na sastanku iza zatvorenih vrata Friedriech Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron ozbiljno napali Costu zbog komunikacije s Rusijom, ali ga pred kamerama nisu htjeli kritizirati.

Costa se prije poteza nije prethodno konzultirao sa zemljama članicama EU-a, ali on tvrdi kako je taj potez bio nužan kako bi EU mogao izravno prenositi svoje poruke Rusiji, a ne preko nekoga drugoga.

Premijer Andrej Plenković je minimizirao značenje pokušaja iz ureda predsjednika Europskog vijeća da se uspostavi kontakt s Rusijom, oko čega se u četvrtak vodila rasprava. Dio članica se tome žestoko protivi, a dio kaže da treba imati otvorene komunikacijske kanale.

- Ne vidim ništa problematično to što je vanjsko-politički savjetnik predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste obavio jedan ili dva telefonska razgovora. To je to sasvim prirodno i normalno ovim okolnostima, rekao je.

Plenković o VFO-u: Bit će to najveći proračun do sada, za Hrvatsku će biti sredstava

Nakon završenog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije prilikom čega je rekao kako je tema sastanka bila odnos Europske unije i Ukrajine.

- Posebno smo pozdravili činjenicu da su Ukrajina i Moldavija otvorile pristupne pregovore ovog tjedna nakon niza godina što je cijeli taj proces bio blokiran. Povlačenje te blokade od strane nove mađarske vlade doživljeno je vrlo pozitivno od svih ostalih članica EU-a, istaknuo je Plenković.

Plenković je također rekao kako su na Vijeću imali ''kvalitetnu i sadržajnu raspravu'' o pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), a koja se prvenstveno odnosila na arhitekturu samog sporazuma.

- Mi smo naglasili našu želju da se zadrži financiranje tradicionalnih politika na dosadašnjoj razini, a to su politike kohezije i poljoprivrede s ciljem da upravo ulaganjem u ta dva segmenta novije članice EU-a imaju mogućnost postizanja onoga što je najbitnije, a to je konvergencija odnosno da smo nakon nekoliko godina članstva što više blizu jedni drugima u smislu stupnja razvijenosti, kazao je.

Što se tiče financiranja novih prioriteta EU-a tj. konkurentnosti gospodarstva, obrane i sigurnosti, Plenković je rekao kako žele da ''kompanije u EU i akademska zajednica prate razvoj i imaju sredstva za jačati našu globalnu konkurentnost''.

- Mislim da je ovaj sastanak identificirao određena stajališta država članica što će biti predmet daljnjeg pregovora prema kraju ove godine. Ako se to prenese i u 2027. bit će to sve skupa na vrijeme, tvrdi Plenković.

O suprotnosti između zemalja članica oko VFO-a Plenković je rekao kako će se ''na kraju uvijek donijeti kompromis'' pri čemu smatra da kad se ''dobro definiraju sve potrebe na rashodnoj strani'' da će se pronaći način da se ''uz nacionalne doprinose razmotri i nekoliko opcija za nove izvore vlastitih prihoda''.

- Mislim da će na kraju doći do kompromisa kao i uvijek. Siguran sam da će to biti najveći proračun do sada, a za Hrvatsku će biti sredstava. To poručujem ovima koji plaše narod u Hrvatskoj da neće biti više novaca iz EU-a, novaca će biti, poručio je.

- Ja ih radi istinoljubivosti apeliram na njih da budu malo mudriji. Sad smo još fini, a kad pretjeraju onda ćemo biti malo grublji, dodao je.

Današnja rasprava Vijeća završena je temom stanja na Bliskom istoku pri kojem je ''pozdravljen dogovor SAD-a i Irana'' izvijestio je Plenković te naglasio kako su svi ''itekako zadovoljni na reakciju burzi nakon vijesti o otvaranju Hormuškog tjesnaca''.

- Ukoliko dođe do daljnjeg pada cijena nafte, naftnih derivata i plina sve skupa to treba umanjiti ove inflatorne pritiske koje cijeli svijet, Europa pa i Hrvatska bila suočena naročito u protekla četiri mjeseca, kazao je.

Osim rasprave Vijeća održana su i dva bilateralna sastanka, jedan s mađarskim premijerom Peterom Magyarom, a drugi s novo izabranim slovenskim premijerom Janezom Janšom. Obojica čelnika su prvi put sudjelovali na sastanku Vijeća nakon preuzimanja vlasti.

- S obojicom smo izrazili želju za nastavak dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja. Mislim da su ti razgovori pravovremeni i daju nam prostora da na razini naših ministara i suradnika dođe do kvalitetne pripreme prvih susreta na razini premijera, poručio je Plenković.