Summit EU-a nastavljen raspravom o višegodišnjem proračunu

Čelnici država članica EU-a nastavljaju u petak sastanak na vrhu raspravom o višegodišnjem proračunu za razdoblje 2028.-2034. oko čega se tradicionalno vode velike bitke.

Neposredno prije summita na sastanku Vijeća za opće poslove u utorak postignut je dogovor o pojednostavljenoj arhitekturi sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. U njemu više nema zasebnih kategorija rashoda za poljoprivredu i kohezijsku politiku, koje su sada objedinjene, a uveden je novi fond za konkurentnost koji je namijenjen za inovacije, investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir.

Rasprave o brojkama

No struktura proračuna lakši je dio posla, sada predstoje rasprave o brojkama koje će trajati najmanje do kraja ove godine, a vjerojatno i dulje. Teškoća je u tome što je potrebno pomiriti dva suprotstavljena pristupa, s jedne zadržati na istoj razini financiranje tradicionalnih politika, poljoprivrede i kohezije, a s druge financiranje novih prioriteta, konkurentnosti gospodarstva, obrane i sigurnosti. 

Prva skupina zemalja, neto-uplatitelji bi što manji proračun i da se unutar toga smanjenog proračuna poveća udio za nove prioritete, dok druga skupina koja iz proračuna više dobiva nego što u njega uplaćuje želi zadržati financiranje tradicionalnih politika, a da se za nove prioritete pronađu novi izvori financiranja.

Europski proračun se najvećim dijelom financira izravnim uplatama država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND), a manjim dijelom od carina, doprinosa na temelju PDV-a i poreza na nerecikliranu plastičnu ambalažu.

Novi proračunski prihodi?

Mnogi čelnici smatraju da je potrebno uvesti nove proračunske prihode, to jest poreze na europskoj razini kako bi se pomirila dva suprotstavljena stajališta. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak prije početka samita da je ključno pronaći nove izvore financiranja kako bismo imali dovoljno sredstva za financiranje svih politika.

Europski parlament je ranije predložio uvođenje poreza na digitalne usluge, online kockanje i transakcije kripto imovinom, kao i produljenje poreza na ugljik na granicama EU-a.

Današnja rasprava je prva u nizu na kojoj čelnici raspravljaju o konkretnim brojkama na temelju prijedloga ciparskog predsjedništva, koje je blago smanjilo iznos u odnosu na prijedlog Komisije od 2 bilijuna eura. Očekuje se da će predstojeće irsko predsjedništvo Vijećem EU-a u listopadu pripremiti novi prijedlog o visini proračuna nakon čega bi se mogli intenzivirati pregovori o konkretnim iznosima.

Summit će se završiti raspravom o stanju na Bliskom istoku nakon što su Iran i Sjedinjene Države potpisale sporazum o okončanju sukoba. Prvi dan summita u četvrtak navečer bio je najvećim dijelom posvećen globalnim makroekonomskim neravnotežama, što je novi diplomatski eufemizam za odnose s Kinom. 

Obrana gospodarskih i sigurnosnih interesa EU

Prema diplomatskim izvorima, čelnici su zadužili Komisiju da nastavi konstruktivni dijalog s glavnim gospodarskim partnerima kako bi se obranili gospodarski i sigurnosni interesi EU-a te da predloži novi skup alata u području trgovinske obrane i industrijske politike kako bi se osiguralo da Europska unija ima sve instrumente potrebne za obranu svojih interesa i smanjenje rizika.

Čelnici svih 27 država članica EU-a također su usvojili četvrtak navečer zaključke o potpori Ukrajini prvi put nakon ožujka 2005.Od ožujka prošle godine bivši mađarski premijer Viktor Orban blokirao je usvajanje zaključaka, zbog čega su čelnici ostalih država članica morali pribjegavati zaobilaznom rješenju, usvajajući zasebni tekst uz podršku 26 ili 25 zemalja članica, jer bi se ponekad Orbanu pridružio i slovački premijer Robert Fico.

Promjenom vlasti u Mađarskom i dolaskom Petera Magyara za predsjednika mađarske vlade ta je praksa okončana.

U zaključcima Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu čvrstu i nepokolebljivu podršku neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Ukrajina i Moldavija su početkom tjedna otvorile pregovore u prvom pregovaračkom klasteru, a Kijev i nekoliko država članica tražilo je da su zaključcima odredi rok do početka ljetne stanke za otvaranje preostalih pet klastera. Međutim, takva formulacija nije prošla i umjesto toga se kaže da preostale klastere treba otvoriti što je prije moguće.