16:45 / 28.03.2021.

Autor: Tatjana Lisičin/Plodovi zemlje/HTV

Badem s bračkog krša

Plodovi zemlje:Prva velika plantaža badema u Hrvatskoj

Plodovi zemlje:Prva velika plantaža badema u Hrvatskoj

Foto: Tatjana Lisičin/Plodovi zemlje/HTV / HRT

Gotovo 90 posto potreba tržišta za bademima Hrvatska pokriva iz vrlo skupog uvoza. Uzgoj te davno zapuštene voćke voćarima je sve zanimljiviji. U posljednje tri godine posađeno je stotinjak hektara novih plantaža badema, odnosno bajama kako ih nazivaju u Dalmaciji. Kolegica Tatjana Lisičin vodi vas na jednu od najvećih plantažu u Hrvatskoj - braće Nenada i Nebojše Kurtovića kod Selaca na Braču.


Mladica po mladica. Raste plantaža bajama u Selačkim zaseocima. Vrijedne ruke Nina Ravlića i Zdeslava Maslaća neumorno rade. Treba zasaditi mnogo voćki u jednome danu, a s Biokova puše moćna bura. 


Nije teško, kaže Zdeslav, diplomirani inženjer poljoprivrede, inače Slavonac iz Vinkovaca. Naviknuo je na bogatu i plodnu zemlju, a kamenom bogat Brač, kaže, velik mu je izazov.


- Sadimo, moramo pripremu prijašnju napraviti, što znači dobro rupu iskopati, zemlju staviti u nju. U Slavoniji tih radova nema, tako da mi je svaki pomak novi, ali ga uspješno savladavam, rekao je. 


Od gotovo 6000 mladih stabala, agronom Nino mnoga je i sam zasadio.  Kad ima posla, dođu pomoćni radnici. Makaranin Nino i Zdeslav stalno su zaposleni.


- Makarska rivijera poznata je isključivo po turizmu, a ja kao agronom nemam baš tamo prilika koliko bih imao unekim drugim mjestima, tako da je ovo specifično. Nisam se stvarno nadao da ću biti ovako blizu kuće i da ću naći priliku da razvijam svoje sposobnosti u struci i učim, kaže nam Nino. 

I vlasnici ove mlade plantaže na Brač su došli radi uzgoja badema. Borbu s kamenom braća Kurtović iz Splita počela su 2017. Zapušteni pašnjak Hrvatskih šuma za 500 tisuća kuna zakupili su na 50 godina i posadili 21 hektar. Posao su pokrenuli bez kredita. Dosad su uložili gotovo šest milijuna kuna.


-  Novac je privatni, iz obitelji. Odlučili smo odustati od nekih drugih poslova kao što su turizam i ugostiteljstvo, prodali smo neke nekretnine i uložili smo u ovo, izjavio je Nenad Kurtović.


Bajamima će braća oplemeniti još oko 20 krških bračkih hektara, a otvorit će i pogon za obradu voća. Prve veće količine plodova očekuju za dvije godine, no kažu, ulog i čekanje itekako im se isplate.


- Cijena je dosta dobra, prolazi na tržištu. Lakše je manipulirat njome nego drugim kulturama, ona može prezimit 1-2 godine, znači, ona je kao poljoprivredni proizvod puno stabilnija u ponudi i postiže jako dobru cijenu na tržištu, kaže Nebojša Kurtović


Kada iskrče, a zatim zasade ostatak zakupljene parcele, imat će oko 12 000 stabala. S obzirom na to da su ostvarili pravo na potporu u sklopu mjera ruralnog razvoja, ukupan će ulog naposljetku podijeliti s državom. Računaju na 30 kilograma ploda po krošnji. Na putu do tog cilja stoji im velik problem - voda.



- Ovdje nema vode. Mi sve što smo radili, što radimo, napravili smo zapravo na jedan način da smo improvizirali. Dovezli smo tankove, dovozimo vodu i na taj način zalivamo ono što je generalno skupo, kaže Nebojša. 


Samo za mlada stabla lani su cisterne dovezle 1970 kubnih metara vode, a za zalijevanje punog roda trebat će triput više. Vode nema samo u tom dijelu Brača. Kad bi se dovela, prinos bi se povećao i do 50 posto.


 Dobre su vijesti ipak na vidiku. Lokalne vlasti s vodovodom Brač već dvije godine pripremaju projektno-tehničku dokumentaciju, a dobivena je i građevinska dozvola.


- Stekli su se uvjeti za realizaciju projekta vodoopskrbe kompletnog zaseoka i ove gospodarske zone Konopica u dužini preko 10 kilometara s crpnom stanicom, vodospremom i svom tom infrastrukturom, procijenjene vrijednosti 10 milijuna kuna, izjavio je načelnik Selaca Ivan Marijančević. 


Hrvatske vode uključile su projekt u svoj plan realizacije i predvidjele početna sredstva. Nakon javne nabave treba osigurati novac i gradnja može početi. Načelnik Selaca nada se - za godinu i pol.


Veći prinos, više prihoda, više dobrobiti za cijelu zajednicu, zaključuju vlasnici plantaže koji s ostalim proizvođačima, radi osvajanja tržišta, planiraju osnovati  "Dalmatinski bajam".


- Mi smo skupili jednu grupu ljudi, 16 nas je sada i zaključili smo da idemo na osnivanje proizvođačke organizacije. Ne žurimo, dijelom zato i što nas je korona malo usporila, a dijelom i to štojoš nemamo kvalitetnu ekonomsku podlogu iz joje možemo ući u te nove projekte, rekao je Nenad Kurtović. 


- Ujedinjavaje znači lakšu opskrbu, lakšu nabavu repromaterijala, mogućnost financiranja sredstvima EU, lakši izlazak i stabilniju ponudu na tržištu, i sve je to korak napred u odnosu na ono di smo sada, nadopunjava Nebojša brata. 


A gdje su sada? Puni plod očekuju za nekoliko godina, a posao dotad rade najbolje što mogu. Braća Kurtović, obojica umirovljeni ekonomisti, dokazali su da se i u zrelim godinama može krenuti novim smjerom. Ulog bez kredita dobar je start, jasni su, ali u velikim projektima kao što je ova prva velika plantaža bajama u Hrvatskoj, treba pomoć stručnjaka. Za savjet tu su uvijek Savjetodavna služba, institucije, fakulteti.


 Nenad i Nebojša ne bježe od izazova. Kupili su mladice španjolske sorte koja se gušće sadi, pa se na istoj površini ubere više ploda. Uistinu, ponavljaju, više prinosa znači više dobrobiti za cijelu zajednicu.


-Bajami su malo egzotični, naravno i prije su se sadili, ali ne ovoliko. Očekujemo zapošljavanje lokalnog stanovništva. Ovo je jedna jako dobra i pozitivna priča u današnje vrijeme, poručuje načelnik Selaca Ivan Marijančević.


Priča je to koja može imati sjajnu budućnost za cijelu Hrvatsku, uvjereni su proizvođači badema kojih je sve više. To se voće upotrebljava u prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj industriji. Naše podneblje idealno je za uzgoj, pa je golema šteta da uvozom zadovoljavamo 90% potreba umjesto da ga sami i proizvodimo, ali i - izvozimo.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!