22:21 / 24.04.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/HRT

Proizvođači krumpira u velikim su problemima

Krumpir

Krumpir

Foto: HTV / HRT

Otkako je u Europi zabranjeno korištenje sredstva protiv klijanja na bazi klorprofama, proizvođači krumpira našli su se u velikim problemima. Jedini način kako mogu sačuvati krumpir su moderna skladišta, a njihova je gradnja skupa. Trebalo je brzo djelovati, pronaći novac kako bi se pomoglo domaćim proizvođačima koji su prošlu godinu završili u gubicima.

Prošle godine krumpir je rekordno rodio. Prodaja u sezoni podbacila je zbog epidemije, nije bilo ni sajmova, pa je mnogima dio uroda propao ili su ga prodavali u bescjenje. Umjesto po kunu i trideset lipa, koliko iznosi cijena proizvodnje, neki su ga prodavali za samo pola kune po kilogramu.

- Gledajte, sad se nama događa apsurd. Da je sad niska cijena krumpira i sad ga mi zbog vremenskih uvjeta moramo prodati. Vidjet ćete, za 2-3 dolazit će krumpir po puno skupljoj cijeni, a mi ga ne možemo držati do 6 mjeseca jer nemamo hladnjače, kaže proizvođač Miroslav Janušić.

Jer, korištenje sredstava protiv klijanja, zabranjeno je. Zato su Hrvatskoj prijeko potrebna skladišta. Potpisani su prvi ugovori o sufinanciranju njihove gradnje.

- Mi smo inače proizvođačka organizacija koja ima vlastitu proizvodnju i skladišne kapacitete koji su sad jednostavno premali. Krumpir, znate i sami - treba stajati duže vrijeme, a bez kemijskih sredstava to je nemoguće postići, tvrdi Nenad Ilijaš iz BELPACK-a.

Država će sufinancirati čak 32 prijavljena projekta, i to sa 115 milijuna kuna.

- Sjeverozapadna Hravatska najvećim dijelom pokriva manje proizvođače koji su se urpavo kroz ovu inicijativu udružili ali isto tako iammo i projekte u Slavoniji, u Lici. Tako da će veliki dio proizvodnje krumpira biti skladišteno u novim modernim skladištima, najavljuje Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede,

No i uza sve potpore, mnogi proizvođači odustaju od proizvodnje krumpira. Domaćem proizvodu cijenu ruši uvozni. Prije dvadesetak godina proizvodili smo više od 700 tisuća tona, danas jedva 170 tisuća tona krumpira. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!