Dronovi ulaze u poljoprivredu: od nadzora usjeva do preciznog prskanja

Dronovi su sve češći saveznik u poljoprivredi, mijenjajući potpuno način na koji se proizvodi hrana od Azije, preko Europe do Amerike. U Hrvatskoj tek se svaki deseti poljoprivrednik koristi digitalnom tehnologijom u svojem radu, a dronovi još nisu ni u začetku i oni koji se njima služe mogu se nabrojiti na prste. 

Opremljeni kamerama visoke rezolucije i naprednim senzorima, dronovi u suvremenoj poljoprivredi omogućuju detaljan pregled usjeva, vinograda i voćnjaka. 

Otkrivaju bolesti, nedostatak vode, a ipak najčešća su pomoć kod prskanja.

Direktor tvrtke Digital Agro Igor Frljužec pojasnio je kako se primjenom dronova značajno skraćuje vrijeme obrade površina.

- U smislu jednog vinograda, hektar vinograda, primjerom tipa 200 litra po hektaru, unutar 15 minuta se odradi cijeli vinograd. Baterija je prilike nekih desetak minuta, dakle za takvu jednu operaciju potrošili bismo možda bateriju i pol, dvije, rekao je Frljužec.

Jedan takav dron u svega desetak minuta može „obraditi” i pola hektara voćnjaka. Riječ je o opremi čija se cijena kreće oko tridesetak tisuća eura, a koja se već koristi i u obrazovnom sustavu.

U srednjoj školi Arboretum Opeka u Marčanu dron je dio nastavnog procesa, a učenici se osposobljavaju za njegovo upravljanje.

Ravnatelj škole Dragan Brkić ističe kako su u posljednje dvije do tri godine razvili sustav korištenja i edukacije.

Dronovi su već standard u velikim agrarnim sustavima Dalekog istoka, a posebno u Kini, gdje se njima tretira više od 40 milijuna hektara poljoprivrednih površina.

Snažan regulatorni okvir u EU-u

U Europskoj uniji primjena bespilotnih letjelica strogo je regulirana. Svaki dron mora biti registriran, a letovi precizno definirani. Posebno su regulirane operacije raspršivanja iz zraka zbog zaštite ljudi i okoliša.

Frljužec je naglasio regulatorni okvir.

- Postoje pravila kojih se moramo držati, svaki operator mora imati dozvolu za rad s ovakvim dronom, a to se smatra posebnom kategorijom. Naravno i pilotski osposobljene pilote u odgovarajućim kategorijama. Što se tiče regulativa u smislu SZB i sl., radi se na tome, nije prazna riječ, već stvarno postoji derogacija na razini Unije, pojasnio je.

U Hrvatskoj ovakva tehnologija tek ulazi u širu primjenu, no već je koriste pojedine škole, fakulteti i veći poljoprivredni proizvođači.

Vlasnica OPG-a Marija Cafuk istaknula je kako se poljoprivreda kroz desetljeća snažno promijenila.

- Još se sjećam obrade tla konjima, a sada poljoprivreda mora slijediti razvoj dronova, robotike, rekla je.

Tehnologija napreduje brže nego ikad i dronovi postaju svakodnevni alat moderne poljoprivrede.