Drugi čovjek Europske središnje banke u Dnevniku o inflaciji i rizicima

Kada bi inflacija u eurozoni mogla dosegnuti željenih 2 posto te hoće li ih Europska središnja banka, koja se s inflacijom borila dizanjem kamatnih stopa, početi spuštati i kada? U razgovoru za HTV-ov Dnevnik to otkriva potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos.

Kamatne stope vruća su tema za Europsku središnju banku i 2024. Planirate li ih smanjiti kada se inflacija približi 2% na godinu? Ili možda i prije?

Bili smo jasni oko toga. Naše su poruke transparentne. Sve će ovisiti o podacima. Smatramo da će tri faktora biti posebno važna. Prvo, nove prognoze koje ćemo dobiti za nekoliko tjedana. Drugo, razvoj temeljne inflacije. To je ključno za nas. Vidimo kako se inflacija razvija s vremenom. Na kraju, naša monetarna politika, kako su se naše prijašnje odluke odrazile na gospodarstvo. Jasno je da vidimo zaoštravanje uvjeta financiranja. To je počelo usporavati domaću potražnju, razvoj potrošnje i ulaganja. Mislim da je to ključno za predviđanje razvoja inflacije. Ponovit ću ono što smo mnogo puta rekli. Ovisimo o podacima.

Hoćemo li 2024. dočekati željenu razinu inflacije?

Prema našim nedavnim prognozama, stopa inflacije past će na ciljanih 2% 2025., za malo više od godine dana. Ali nedavni podaci su jako pozitivni. Bilo je pozitivnih iznenađenja. Vidjet ćemo što će biti s prognozama koje ćemo objaviti za tri tjedna. Ali dosad je kretanje ove inflacije bilo prilično jasno. Optimističan sam što se tiče njezine evolucije.

Neki analitičari kažu da se smanjenje već trebalo dogoditi. Naime, to što nismo spremni smanjiti kamatne stope, utječe negativno na gospodarski rast. Kako to komentirate?

Monetarna politika funkcionira tako da se podižu kamatne stope, a to utječe na uvjete financiranja, što pak utječe na gospodarstvo. Tako funkcionira monetarna politika. Ali rekao bih da monetarna politika radi svoje. Sjetite se, krajem 2022. stopa inflacije bila je veća od 10%, a sada je manja od 3%. Sva mjerenja koja se odnose na temeljnu inflaciju, na primjer, kada govorimo o cijenama energenata i hrane, upućuju na to da inflacija pada. Dakle, monetarna politika funkcionira, tako ona funkcionira.

Suočeni smo s golemim geopolitičkim rizicima i napetostima. Kako će to utjecati na globalno gospodarstvo i mjere središnjih banaka?

To je jedan od glavnih rizika s kojima smo suočeni. To će ovisiti o njihovu učinku. Zasad je utjecaj sukoba na Bliskom istoku ograničen kad je riječ o razvoju cijena nafte. Ali geopolitičke rizike ne možemo ignorirati ni zanemariti. Mislim da će geopolitički rizici i evolucija plaća na tržištu rada biti dva glavna faktora koja ćemo morati uzeti u obzir i dvije glavne prijetnje u razvoju inflacije. 

Koji su drugi ključni izazovi s kojima će se suočavati bankarski sektor?

U dobrom je položaju što se tiče kapitala, likvidnosti. Govorim o bankama u vašem području. Istodobno, znatno se poboljšala profitabilnost. Ali mislim da je to poboljšanje pomalo iluzija, ako se smijem tako izraziti. Zašto? Usporit će se rast gospodarstva, bit će više neprihodonosnih kredita. Istodobno, rast kamatnih stopa pozitivno je utjecao na zaradu banaka, a to će polako nestajati. Banke će morati trošiti više na izvore financiranja. Rekao bih da će profitabilnost biti i dalje glavni izazov u tom sektoru. Zato bankama savjetujemo da budu razborite, umjerene, da povećanu zaradu usmjere na rezerve i kapital. Poboljšanje u protekle dvije godine neće vječno trajati. 

Klimatske promjene također su jedno od globalnih pitanja. Kako gledate na ulogu banaka u zelenoj tranziciji? Hoće li ekološki orijentirani projekti imati povoljnije financiranje, na primjer?

Jasni smo što se tiče klime. To je jedan od glavnih izazova s kojima ćemo se suočavati. Ali istodobno, za rješavanje klimatskih problema u prvom su redu zadužene vlade. Možemo pridonijeti i pridonosimo. Ali glavne mjere moraju se provoditi porezima, subvencijama, a to mora biti dio fiskalne politike. Što se tiče monetarne politike, vidjet ćemo što možemo. Podupirat ćemo sekundarne ciljeve i glavne mjere EU-a u tom području.