Obilježena 34. obljetnica oslobađanja logora u Bučju

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja u Bučju kod Pakraca u petak je obilježena 34. obljetnica oslobađanja zloglasnog neprijateljskog uporišta u Domovinskom ratu i logora za hrvatske branitelje i civile, koji je označen kao jedna od najmračnijih ratnih epizoda.  

Na obilježavanju je, kao izaslanik predsjednika Vlade, sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je poručio da Bučje nosi teško breme stradanja, ali i snažnu poruku pobjede.

Bučje je simbol patnje, nepravde i okrutnosti, ali istodobno simbol otpora, hrabrosti i vjere u slobodu. Ovdje je, u okviru operacije Papuk 91, okončana jedna od najmračnijih epizoda Domovinskog rata, rekao je Medved prigodom polaganja vijenaca kod spomen-obilježja pokraj kapelice sv. Antuna Opata. Pritom je podsjetio da su u logoru Bučje zatočeni hrvatski branitelji i civili bili izloženi mučenju i nehumanim uvjetima.

Istaknuo je kako mnogi zatočenici nisu dočekali slobodu, dok su oni koji su se vratili svojim svjedočanstvima trajno obvezali hrvatsko društvo da se istina o tim događajima nikada ne zaboravi niti poriče.

- Danas se prisjećamo trenutka kada su preživjeli vraćeni svojim obiteljima i kada su zlo i smrt nadjačani zajedništvom, dodao je.

Oslobođenje Bučja bilo je dio šire operacije Papuk 91, jedne od ključnih u ranoj fazi Domovinskog rata, koja je, uz operacije Otkos 10 i Orkan 91, donijela sigurnost zapadnoj Slavoniji. U iznimno teškim zimskim uvjetima i s ograničenim naoružanjem hrvatske snage ostvarile su važne vojne i strateške ciljeve, spriječivši presijecanje hrvatskog teritorija i odvajanje Slavonije od ostatka zemlje.

Ministar Medved podsjetio je da je cijena te pobjede bila visoka, tijekom 37 dana operacije Papuk 91 poginula su 142 hrvatska branitelja, te se prisjetio svih ubijenih i nestalih u logoru Bučje, među kojima i liječnika dr. Ivana Šretera. Naglasio je da Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja svakodnevne napore u potrazi za svim nestalim osobama iz Domovinskog rata.

Uz obitelji poginulih i sudionike operacije na obilježavanju su bili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Željko Glavić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, predstavnici obližnjih gradova i općina, Crkve te udruga proizašlih iz Domovinskog rata. U ime ratnih postrojbi obratili su se zapovjednici 123. i 136. brigade Hrvatske vojske Željko Kalić i Josip Černi, a molitvu za poginule, nestale i umrle branitelje i civilne žrtve predvodio je velečasni Mislav Juraković.

- Krenuli smo oslobađanje ovoga prostora prema Pakracu, odradili borbene uspjehe, svaki dan vodili bitke, a u sklopu njih nakon Kamenske došli u Bučje gdje bio taj zloglasni logor, prisjetio se Kalić.

- Svi su ovdje prolazili teške torture, bili mučeni, zlostavljani, ubijeni, znamo i za dr. Ivana Šretera, za kojeg mi ni danas ne znamo gdje je, dodao je umirovljeni pukovnik Zvonko Kožnjak.

Izgradnja braniteljskog centra

Ratne su rane kod mnogih branitelja ostavile teške posljedice. Nakon veteranskih, Ministarstvo hrvatskih branitelja za njihov trajan smještaj gradi braniteljske centre. 

Prvi i najveći u Pakracu, vrijedan gotovo 14 i pol milijuna eura za trajan smještaj 60 branitelja.

- Branitelja koji su u najvećoj potrebi, branitelja koji ne mogu živjeti sami, koji nemaju svoju obitelj, na žalost ima dosta takvih u Hrvatsko, kazao je Davor Huškaj, ravnatelj JU Braniteljski centri pri Ministarstvu branitelja.

Iz državnog proračuna za pet takvih centara u Hrvatskoj osigurano je 50 milijuna eura.

- Uz ove radove ovdje u Pakracu intenzivno se provode građevinski radovi i na drugom centru u Lađevcu pored Slunja i rok realizacije odnosno završetka oba centra je krajem 2026. godine, dodao je Medved.

Uz ova dva gradit će se centri i u Vukovaru, Imotskom i Bukovju te još pet veteranskih potporom Europske unije.