Hoće li Europa posegnuti za hrvatskom pšenicom?

07:00 / 07.03.2022.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/IMS/HRT

Hrvatska ima dovoljno žitarica za vlastite potrebe

Hrvatska ima dovoljno žitarica za vlastite potrebe

Foto: Dusan Petrovic / Shutterstock

Rat će utjecati na cijene žitarica i uljarica, a postavlja se i pitanje mogućih nestašica. Naime, Ukrajina i Rusija najveći su svjetski proizvođači i izvoznici. U Hrvatskoj ne bi trebalo biti nestašica, jer proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe ali i za izvoz. U problemu bi se mogle naći neke europske zemlje uvoznice - pa će po principu tko da više, naša pšenica završavati na stranom tržištu.

Moglo bi se dogoditi, da se unatoč zajedničkoj poljoprivrednoj politici, svaka zemlja ponajprije brine za svoje interese. Mađarska je tako već najavila da razmišlja o zabrani izvoza pšenice.

Ratar iz Korita ove godine zasijat će sve površine koje ima - 56 hektara. Nada se dobroj zaradi. Smatra kako će ove godine žitarice i uljarice biti tražene i biti na cijeni. Preporučuje svima da u njih ulažu što više mogu jer bi im se moglo isplatiti.

Jesenka je sjetva upitna

No pitanje je koliko ratari mogu uložiti u sjetvu jer su cijene repromaterijala i mineralnih gnojiva rasle kao nikad dosad. Prema riječima Mate Brlošića iz Hrvatske poljoprivredne komore - jesenka je sjetva upitna. I to zbog rasta cijene goriva i gnojiva koje idu preko 1000 kn za 100 kg.

Burze već sada bilježe veliku neizvjesnost. Cijenama smo se približili rekordima iz 2008. godine. Nada Barišić iz Žitozajednice kaže kako je cijena žitarica u zadnjih tjedan dana naglo skočila na svim burzama, pa tako i našoj.

Hoće li Europa posegnuti za hrvatskom pšenicom?

Pritisak na cijene neće se zaustaviti. Jer brodovi crnomorske luke već izbjegavaju, a zalihe su na niskim razinama. Europa velike količine uljarica i pšenice uvozi iz Ukrajine i Rusije. Bude li manjka, posegnut će za našom. Hrvatska za svoje potrebe proizvodi dovoljno i ima za izvoz.

- Ne bi trebali doći u nikakvu opasnost što se tiče nestašica. Druga je priča što se tiče cijene, a cijene će sigurno slijediti ove koje su na svjetskim burzama, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivredni sektor.

Poskupljenja će sigurno biti. I ne samo kruha, već i stočne hrane, pa bi se u problemu mogli naći stočari. Ako se ova kriza nastavi, dodaje Dragan Kovačević iz HKG - to bi mogao biti snažan pritisak na povećanje cijena. Mi smo zemlja velika uvoznica stočne hrane i to bi mogao biti dodatni udar na našu stočarsku proizvodnju.

Resorno ministarstvo zato najavljuje ulaganje 150 milijuna kuna u skladišne kapacitete. Jer bez obzira na to što smo ujesen zasijali više pšenice nego prethodnih godina, a i u proljetnoj sjetvi očekuju se i veće površine pod uljaricama, potrebno je osigurati da se urodom pametno upravlja.

Da se ne izvozi kada su cijene najniže, odmah nakon žetve, te da za vlastite potrebe u silosima imamo dovoljno. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!