Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom

Nakon Europske komisije i Europske središnje banke dobre vijesti vezano za naš skori pristup eurozoni stižu i od izvjestitelja Europskog parlamenta. Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom i postane 20. članica eurozone.

Jednu po jednu barijeru otklanjamo na složenom putu uvođenja eura. Zeleno svjetlo sada očekujemo i od europarlamentaraca koji bi početkom srpnja trebali prihvatiti pozitivni dokument njihova izvjestitelja o Hrvatskoj.

- Sutra ću u parlamentu predstaviti najnovije izvješće i preporuku hrvatske spremnosti za pristup eurozoni. Uklonjene su sve neravnoteže, proračun i javne financije su stabilni, rast cijena zbog inflacije manji je nego u drugim zemljama. No Vlada mora i dalje zadržati odgovornu ekonomsku politiku te podupirati građane i poduzetnike u ovo vrijeme prepuno izazova, rekao je Siegried Muresan, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u europodručje.

Muresan, koji je izvjestiteljem EP-a za ulazak Hrvatske u europodručje imenovan u travnju ove godine, u sklopu službene posjete Zagrebu danas se susreo s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, a u Hrvatskom saboru je sudjelovao i na zajedničkoj sjednici Odbora za financije i državni proračun i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.

U utorak ujutro će na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku EP-a prezentirati svoje izvješće, u kojem će preporučiti da Hrvatska uđe u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, najavio je Muresan, koji dolazi iz Rumunjske, a potpredsjednik je Europske pučke stranke (EPP) i Kluba zastupnika EPP-a u EP-u, u kojem obnaša drugi mandat.

Očekuje se da će Odbor o Mureşanovom izvještaju glasovati 20. lipnja, nakon čega bi se trebao naći na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, između 4. i 7. srpnja.

Muresan očekuje "značajnu većinu" u korist izvješća, dodajući i da je cilj dati "zeleno svjetlo Hrvatskoj što je prije moguće", zbog uvjerenja da je članstvo u eurozoni dobro za Hrvatsku, njezina poduzeća i građane, kao i pojedine gospodarske grane, poput turizma.

Neke procese treba poboljšati

Za opsežan pravni i operativni posao uvođenja eura bilo je potrebno izmijeniti 77 akata, no tridesetak još treba uskladiti, naglašavaju naši zastupnici.

- Imamo nekoliko nedostataka toga smo svjesni i mi.Trebamo se puno više okrenuti samoj digitalizaciji, neke procese poboljšati, unaprijediti zdravstvo i sada je na nama da pokažemo što možemo s europskim novcem da povećamo standard građana i primanja mirovina i plaća, rekla je Grozdana Perić, predsjednica Odbora za financije i državni proračun.

Uz nemalu europsku pomoć Vlada bi doista mogla ubrzati gospodarski rast.

- U razgovoru smo zastupniku dosta objašnjavali snagu našeg gospodarstva koje se pokazalo žilavo u pandemiji, 12 i pol milijardi kuna uloženih iz EU fondova za spas 700 tisuća radnih mjesta, ali i budućnost kroz korištenje 25 milijardi eura u ovom desetljeću koje će iz temelja promijeniti Hrvatsku, rekao je Marko Pavić, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a.

60 posto naših građana podupire promjenu eura u kunu, no još postoje strahovi od formiranja cijena. Europski zastupnik tvrdi da su cijene u drugim zemljama prosječno porasle samo 0,3 posto te podupire njihovo dvojno označavanje u Hrvatskoj od 5. rujna ove godine.

Podsjetimo, Europska komisija je početkom lipnja objavila da Hrvatska ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, kao i da je hrvatsko zakonodavstvo u cijelosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o funkcioniranju EU te sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, čime je od 1. siječnja 2023. godine spremna postati 20. članicom europodručja.

Konačnu odluku o hrvatskom članstvu u eurozoni usvajanjem zakonodavnih akata trebalo bi donijeti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) na sastanku 12. srpnja. Tada će biti donesena uredba o pristupanju Hrvatske europodručju i uredba o definitivnom tečaju po kojem će se mijenjati kune za euro.

60 posto naših građana podupire promjenu eura u kunu, no još postoje strahovi od formiranja cijena. Europski zastupnik tvrdi da su cijene u drugim zemljama prosječno porasle samo 0,3 posto te podupire njihovo dvojno označavanje u Hrvatskoj od 5. rujna ove godine.