Plenković: Nastavit ćemo rasterećivati poduzetnike smanjivanjem poreza i naknada

Iako su stope rasta hrvatskog gospodarstva među najvišima u Europskoj uniji, da bismo dosegnuli prosječni standard građana EU-a, nužno je nastaviti s reformama, poruka je vodećih ljudi gospodarstva s 31. Dana poduzetnika. Izneseni su i neki konkretni prijedlozi.

Hrvatska sustiže razvijene ekonomije srednje i istočne Europe

Hrvatska sustiže razvijene ekonomije srednje i istočne Europe, bilježi ubrzan gospodarski rast, ima nikad bolji kreditni rejting, izjavila je novinarka Zvjezdana Heina.   

- To je dobro, no još je puno koraka koje moramo učiniti kako bismo ostvarili onaj cilj kojem težimo, a to je da krenemo prema Hrvatskoj kao zemlji blagostanja.

To je poruka s ovog skupa koji je zapravo okupio lidere naše poslovne zajednice. Ovdje je više od 500 naših vodećih menadžera, to su sve uglavnom predstavnici jakih izvoznih tvrtki.

Ovdje će biti predstavljen i HUP-ov Kompas, putokaz s konkretnim mjerama što još može Vlada učiniti kako bi ubrzala naš gospodarski rast.

Ono što je okosnica toga je daljnje porezno rasterećenje, daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj, jača i jednostavnija administracija, nastavak digitalizacije i okretanje tehnološkom napretku i održivom razvoju, izvijestila je Heina.

Plenković: Nastavit ćemo rasterećivati poduzetnike smanjivanjem poreza i naknada

- Daljnje porezno rasterećenje rada, postizanje porezne pravednosti, ulaganje u obrazovanje, izrada kvalitetne demografske politike. Osim toga, ono što je važno i na čemu ćemo i dalje inzistirati je nastavak olakšica za mlade, za zadržavanje mladih, to je nešto što je ključno i što nam omogućava da budemo konkurentni i u ovom dijelu plaća za mlade zaposlenike, rekla je Irena Webber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

- Ubrzano zatvaramo razliku između prosječnog standarda na razini EU i standarda u Hrvatskoj. Pred nama je, uvjereni smo, godina koja može biti prekretnica i prvi korak prema Hrvatskoj blagostanja, dodala je Weber.

- Okvir koji zajednički radimo Hrvatsku treba učiniti pouzdanom, privlačnom i pristupačnom za poslovanje i domaćih i stranih gospodarskih subjekata. Na ovaj način pridonosimo kreiranju radnih mjesta u budućnosti, fleksibilnost, prilagodljivost, praćenje globalnih i europskih trendova je ključ uspjeha, pogotovo malih i otvorenih ekonomija kao što je hrvatska ekonomija, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Vlada će, obećava premijer, nastaviti rasterećivati poduzetništvo smanjivanjem poreza i naknada.

- Taj iznos na vašim plećima i građana je 2 milijarde eura. To je ozbiljan iznos rasterećenja. Idemo i dalje sa 103 mjere vrijedne 65 milijuna eura koje će se vidjeti u poreznoj politici, turizmu, mirovinskom sustavu, poljoprivred i prometu. Do sada je 400 mjera zapravo provedeno, naglasio je premijer Plenković.

Primorac: Apeliram na one koji utvrđuju cijene da to rade razumno

Hrvatska je udvostručila BDP po stanovniku koji trenutačno doseže 22 i pol tisuće eura, a iduće se godine očekuju i bolji fiskalni pokazatelji. No, treba zauzdavati inflaciju, pogotovo u najrastrošnijem mjesecu – prosincu.

- Apeliram na one koji utvrđuju te cijene da ih utvrđuju razumno, da imaju neku socijalnu komponentu, a što se tiče same potrošnje vjerujem da će i ovaj dvanaesti mjesec rezultirati rekordnom potrošnjom, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

Građani to itekako priželjkuju, a poslodavci nude preporuke za jačanje produktivnosti i konkurentnosti.

- Medeni mjesec u kojem se Hrvatska nalazi zbog dobrih pokazatelja neće trajati zauvijek. Moramo nastaviti voziti u visokoj brzini i tiče se reformi na tržištu rada, poreznih politika, energetske politika i ulaganja u istraživanje i razvoj, kazao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Poslovanje Podravke u novoj godini obilježit će vrijedne akvizicije.

- To je da Belju, Vupiku i Pik Vrbovcu donesemo novi razvojni potcaj i otvorimo novu fazu za ove kompanije i cijelu hrvatsku poljoprivredu, kazala je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Izazova je mnogo i za prodornu informatičku industriju.

- Poremećaji na tržištu prije svega SAD-a, a kasnije Europe. Većina tvrtki se je počela preorijentirati prema Bliskom Istoku i Aziji, rekao je Tomislav Bronzin, direktor Citusa, član Izvršnog odbora HUP-ICT-a.