Žalimo se na skupoću, no sniženjima je teško odoljeti

Počela su ljetna sezonska sniženja. Izlozi trgovina kupce mame popustima od skromnih dvadeset do pedeset posto. U trgovačkim centrima većih gužvi nema jer su mnogi proizvodi kupcima čak i na sniženjima - skupi...

Sve vrvi od reklama i sniženja, no kupaca je malo u ovom zagrebačkom trgovačkom centru. Možda ih bude više u večernjim satima, kada popuste ljetne vrućine.

- Kupila sam nešto na sniženju, a drugi proizvod je bio na 50 posto, rekla je jedna posjetiteljica.

- Sebi kupujem garderobu na sniženjima, a prijateljima poklone za rođendane, rekla je druga.

- Trgovci uvijek govore o nekim velikim sniženjima, a ona ispadnu mala, rekla je još jedna posjetiteljica.

- Mislim da dignu cijene, a onda spuste, razlika kod nas i u Austriji je velika, jedan je od komentara.

- Živim u Italiji već tri godine, puno su veći popusti na sve dizajnersko, što se tiče street weara, to je bolje kod nas, mišljenje je jedne posjetiteljice. 

Odjeća, obuća, igračke, bijela tehnika i namještaj najtraženija su roba, no uvijek sve zapinje na pravilnom isticanju cijena.

- Jako je važno da trgovci kod isticanja sniženja budu transparentni i da komuniciraju dvije cijene kako bi potrošači jasno znali koja je bila početna cijena, najniža u roku 30 dana prije početka sniženja i ona snižena cijena, kaže  Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

- Sniženja su u Hrvatskoj čisti marketing, kaže jedna građanka.

Opreza nikad dosta

Čak 76 posto Hrvata kupuje putem interneta, a tu opreza nikad dosta.

- I mi i policija i Carnet upozoravamo da ima oko 6000 prevarantskih stranica koje svakodnevno operiraju. Naši potrošači preferiraju plaćati pouzećem, no mi predlažemo da plaćaju kreditnim karticama, ne davati pinove i slikati karticu, kaže Ana Knežević, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača.

A da itekako trošimo u maloprodaji, pokazuju i najnoviji podaci.

- Za šesti mjesec još nemamo podatke, ali ako gledamo podatke iz fiskalizacije, i tu imamo porast broja fiskaliziranih računa od 3,7 posto, znači da smo više puta bili u prodavaonicama i nešto kupili. Nešto je veći rast neprehrambenih proizvoda u odnosu na hranu, kaže Bogović.

- Ako je potrošnja pala u Austriji, Italiji, Sloveniji, koje su razvijenije zemlje od nas, imaju bolja primanja i mirovine, onda smo mi očito neodgovorni potrošači. Sve dok mi kupujemo cijene neće padati. Trgovci nisu ludi sniziti cijene ako mi kupujemo, kaže Knežević.

Žalimo se na skupoću, no sniženjima je teško odoljeti. Svakako čuvajte račune jer bez njih teško je vratiti kupljenu robu - bila ona neželjena ili oštećena.