Jesu li naša vina konkurentna i zašto poskupljuju?

Američke carine od 15 posto na europska vina i pjenušce posebno pogađaju francuske i talijanske proizvođače. Hrvatski vinari nisu izrazito pogođeni jer rijetki izvoze u SAD. Nisu među 25 vodećih izvoznika, a posustaje i izvoz na europsko tržište. Jesu li naša vina konkurentna, zašto poskupljuju i zašto uvoz višestruko nadmašuje izvoz – ekipa HRT-a provjerila je na Festivalu vina Bregovite Hrvatske.

Hrvati vole dobru kapljicu, a ovogodišnja je berba rekordna u posljednjih 15 godina. I kvalitetom grožđa i količinama.

- Ova zadnja berba jedna je od boljih koju ćemo pamtiti. Proizvodimo najviše autohtonu sortu pošipel i sauvignon, izvozimo pet do 10 posto naših vina, najviše u Njemačku, Švicarsku i Kanadu, rekao je David Štampar, vinar iz Štrigove.

U protekle četiri godine cijene vina u europskim zemljama porasle su 10 posto, a u Hrvatskoj nevjerojatnih 60 posto.

- Slažem se da smo poskupili i vino je nekompetitivno s izvozom. Kod nas je sve poskupilo - rad u vinogradu i svi ulazni troškovi. Moramo ozbiljno raditi i usporediti se s drugim zemljama koje mogu proizvesti grožđe po nižim cijenama koje mi imamo, objasnio je Saša Štula, direktor vinarije "Dobra berba" iz Jastrebarskog.

Imamo vrhunska vina, autohtone sorte grožđa, sve više vinara i sve manje vinograda.

- Dvadeset tisuća hektara, 30 tisuća poljoprivrednika, 60 tisuća poljoprivrednih parcela pod vinogradima. Imamo male usitnjene parcele i puno onih koje su zapuštene, koje se ne krče i u njima se zadržavaju prijenosnici bolesti, istaknuo je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

- Ima trenutaka kada nam dođe da pustimo suzu. Sada je to zbog zlatne žutice koja pustoši naše vinograde, ove godine je baš buknula, požalio se Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara "Bregovita Hrvatska".

Sve to smanjuje proizvodnju i jača uvoz koji višestruko nadmašuje izvoz vina.

- Prošle godine dosegli smo rekordnu nisku pokrivenost uvoza i izvoza, ispod 30 posto, to je povijesni minimum. Trebamo poduzeti određene korake. Nije dobro da je iskorištenost vinske omotnice tek 20 posto. Treba vidjeti je li u pitanju nedostatak kvalitetnih projekata ili administrativne barijere, ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Europskog novca za obnovu vinograda ima. Podrška resornog ministarstva je tu, ali i kritika svima u lancu opskrbe na neopravdano dizanje cijena i visoke marže zbog kojih gubimo i konkurentnost i goste.