Linić: Mora doći do promjene upravljanja unutar INA-e

Nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine i bivši ministar Slavko Linić - smatra da je najveća odgovornost na mađarskoj strani - zbog ugovora o upravljanju koji je sklopljen za vrijeme mandata bivšeg premijera Ive Sanadera.

Mađarski MOL priopćio je u četvrtak da je postupak Damira Škugora u poslovima trgovine plinom potpuno neprihvatljiv te da su zahvalni hrvatskim vlastima što su otkrile malverzacije. Usput ističu da je Ina na dobrom putu i da je razdoblje od njezina javnog preuzimanja 2008. uspješno budući da je, kako se navodi, od tvrtke na rubu stečaja do danas Ina dosegnula uvjerljivu financijsku stabilnost. Stanje u Ini te aferu koja potresa Hrvatsku prokomentirao je nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine i bivši ministar Slavko Linić.

- S obzirom na to da nisu obnovljene rafinerije u Hrvatskoj, Sisak je zatvoren, a riječka rafinerija tek počinje s obnovom, istovremeno napušteni su istraživački radovi i eksploatacija u sjevernom Jadranu. Isto tako, nafta iz Hrvatske izvozi. Ne bih rekao da je INA, koji je prvenstveno bila istraživačka kompanija i osiguravala 70 posto nafte na hrvatsko tržište, na dobrom putu. INA se pretvorila u trgovačku kompaniju, a Hrvatska nikad nije htjela da INA-in partner krene u tom smjeru, istaknuo je.

Objasnio je zašto je došlo do ovakvog scenarija u INA-i.

- Po mom mišljenju partner u INA-i je trebao osigurati dodatna sredstva za razvoj proizvodnih dijelova INA-e. Netočna je i lažna informacija da je INA bila na rubu stečaja. INA je bila na rubu stečaja 2000. kad je Račanova vlada upravljala Hrvatskom. U te tri godine INA se stabilizirala, otplatila dugove, konsolidirala poslovanje, uvedene su tržišne cijene naftnih derivata, za plin još ne. Takva INA je tražila partnera da bi mogla nastaviti ulaganje u hrvatske izvore nafte i plina, da bi razvila poslove u Siriji te da bi se obnovila dvije rafinerije. Planovi su bili vrlo jasni, znali su ih i mađarski partneri 2005. i 2006. trebale su biti obnovljene obje rafinerije. Partner to nije učinio i INA je u biti trgovačko društvo, rekao je.

- U isto vrijeme naknadnim stjecanjem dionica, mađarski partner je uspio dobiti ugovor potpisan od hrvatske strane u kojem je potpuno preuzeo upravljanje iako je Hrvatska preko 40 posto dioničar u INA-i, dodao je.

Kako preoblikovati INA-u?

- Smatram da bi trebalo zajednički sjesti i promijeniti Ugovor o upravljanju. Upravnom odboru dati veće ovlasti kako bi se zaustavila ogromna samovolja pojedinaca. Tada bi Hrvatska mogla inzistirati na ubrzanoj obnovi riječke rafinerije, na vraćanje istraživanja u sjeverni Jadran te novu raspravu oko plinskih polja u Siriji. Tek tada bi mogli reći da smo ozbiljno zagrizli u jačanje INA-e. Što se tiče trgovine, vidimo da je MOL kao INA-in partner osnovao svoje tvrtke, preuzeo neke benzinske pumpe i postao konkurencija INA-i. O tome dva partner trebaju razgovarati, istaknuo je.

- Mađari su preuzeli obaveze oko ulaganja 2000. godine. Njihovih 25 + 1 posto je značilo da se MOL pojavljuje kao strateški partner i preuzeo je obveze kroz utvrđeni srednjoročni plan razvoja INA-e. U njemu je bilo jasno naznačeno da se mora do 2005. završiti obnova riječke rafinerije, 2008. sisačke, da se mora nastaviti ulaganje u sjeverni Jadran te da se mora razviti posao u Siriji. Isto tako trebalo je širiti poslovanje u Srbiji i Sloveniji i etablirati se s trgovačkim poslovanjem u Hrvatskoj, rekao je.

- Kad se 2005. vidjelo da MOL 2005. nije izvršio obaveze, nije mu se smjelo dopustiti daljnje stjecanje dionica, naglasio je.

Što sad?

- Mi ne možemo više govoriti da postoji slobodno tržište. Vidimo da je Europa u ratu jer je Ukrajina djelomično i na području Europe. Zbog rata s energentima važno je da se sačuvaju domaći resursi, istaknuo je. Nafta ne bi smjela odlaziti iz Hrvatske i trebalo bi požuriti s obnovom riječke rafinerije. Tako i plin zadržati u Hrvatskoj i tak zaštititi hrvatsko gospodarstvo, smatra.

- Treba tražiti Sjednice uprave i sjednice NO-a i utvrditi se gdje je odgovornost. Predsjednici uprave i direktor imaju goleme ovlasti. To je neprihvatljiv koncept upravljanja ovako veliko tvrtkom. Gdje je kontrola? Kako je moguće da je čovjek koji se bavim poslom plina u INA-i, istovremeno U NO-ima konkurentskih tvrtki koje kupuju taj plin od njega te dioničar u svojoj privatnoj firmi koja se bavi istim poslovima. To se vani ne fogađa. Gdje su bli sustavi kontrole, pita Linić.

- Trebalo ni analizirati ugovore duboko unatrag, ne samo zadnje 2,3 godine. Porezna bi morala pročešljati članove uprave i direktore, jer su i oni trebali provjeravati događa li se nešto. Mora se vidjeti tko je još zloupotrijebio ovlasti koje mu ovakav Ugovor o upravljanju dopušta, kazao je.

Dodao je da Vlada treba tražiti odgovornost Upravnog odbora jer ona i leži na Upravnom odboru.

- To znači možda promijeniti neke članove i tak možda pritisnuti mađarskog partnera na pregovore. Upravni odbor je taj koji mora donositi odluke o velikim ugovorima, o strateškom partneru. Jer dočim to donosi Nadzorni odbor više nemamo pojedinačnu osobu koja odlučuje o takvim stvarima, nego kolektivno tijelo, samim time je nemoguće da će se svi udružiti u nanošenju financijske štete i štete ugledu INA-i, smatra.

Dodao je da je u njegovo vrijeme kad se sumnjalo u nepravilnosti doveden međunarodni stručnjak i rekao da je važno utvrditi čija je krivnja da je do ovoga došlo.

Zajedno vladajući i oporba

-  Ako hrvatska Vlada i oporba zajednički inzistiraju na promjeni ugovora, uvjeren sam da će mađarski partner sjeti i razgovarati o promjeni ugovora jer snosi krivicu za ovakva događanja koja su napravila golemu štetu ugledu INA-e u svijetu. Ako se nastavimo međusobno optuživati, mađarski partner će to iskoristiti. Nacionalni je interes da budemo zajedno u tom dijelu, naglasio je.

Nije htio komentirati izjave predsjednika Milanovića. 

Smatra da se "ovaj odljev plina i novca dogodio u posljednjih 8 mjeseci, od kada je traje rat u Ukrajini".