Hrvatska ovisi o uvozu hrane, Ministarstvo najavilo nove mjere

Domaća poljoprivreda i svinjogojstvo prolaze kroz teško razdoblje. Ovisnost o uvozu, klimatske promjene i globalne nestabilnosti dodatno opterećuju proizvođače, a pitanje samodostatnosti postaje sve važnije. Što Hrvatska može učiniti da osigura stabilne cijene, snažniju domaću proizvodnju i veću otpornost prehrambenog sustava objasnio je gost Studija 4 Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Unatoč najavama stabilizacije u 2026., cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu brže nego u Eurozoni, što ministarstvo prati, ali time ne može biti zadovoljno.

- Na cijene hrane utječu niz faktora, prije svega globalna cijena prehrambenih sirovina, ali s druge strane troškovi same proizvodnje, odnosno cijena industrijskih proizvoda. U tom dijelu, dakle ako ne možemo se oteti dojmu, da i naša samodostatnost odnosno ovisnost o uvozu utječe neposredno na cijene hrane, kazao je Majdak.

Hrvatska nije samodostatna u većini prehrambenih proizvoda, no ministarstvo nizom mjera pokušava preokrenuti taj trend, iako je za prijelaz iz uvozne u izvoznu zonu potrebno značajno ulaganje.

- Cilj nam je povećati kapacitet u preradi jer dobar dio sirovina izvozimo u dijelu ratarskih proizvoda, odnosno žitarica i uljarica i taj dio nema dodanu vrijednost. Naravno, naš cilj je povećanje dodane vrijednosti, a to jedino možemo napraviti ulaganjima u preradbene kapacitete, kako klaoničke u dijelu stočarstva, tako mlinice, odnosno dodatne preradbene kapacitete u ratarstvu, dodao je.

Kaže kako Hrvatska izvozi sirovine poput žitarica, a uvozi skuplje gotove proizvode poput brašna i tjestenine, što dugoročno nije održivo i zahtijeva ozbiljan iskorak.

Ističe kako je glavni uzrok visokih cijena hrane u trgovinama su globalni troškovi sirovina, a ne domaći poljoprivrednici.

- Mi smo, na primjer, samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa na razini 55%, dok je Europa na razini 125%. Znači, u tom dijelu, ovisimo o uvozu. U 2022. smo uvezli preko 650 tisuća svinja, odnosno 95 tisuća tona svinjskog mesa, što ugrožava domaću proizvodnju, s jedne strane, i s druge strane, utječe na cijene hrane, rekao je Majdak.

Ulaganje u obnovu i rast svinjogojstva

To je dodatno otežala pojava afričke svinjske kuge, čija je pojava u Hrvatskoj evidentirana 2023., nakon razdoblja stagnacije ponovno se aktivirala ove godine, s teškim posljedicama kao što je masovna eutanazija svinja u Sokolovcu.

- S jedne strane, učestalija pojava bolesti kod divljih svinja, ali i s druge strane, sam ljudski faktor vezano za određene pravilnosti u definiranju pojedinih gospodarstava koji nisu imali razinu biosigurnosti koja se od njih zahtijeva. Odnosno, onaj dio nepravilnosti vezano uz transport svinja pa iz susjednih zemalja koji je utjecao na brže širenje bolesti, izjavio je.

Kroz niz mjera repopulacije i financijske potpore, ministarstvo ulaže u obnovu i rast svinjogojstva, a neki su proizvođači već udvostručili proizvodnju, dok će i novopogođena gospodarstva dobiti podršku za brzi oporavak i mogući rast.

Nestabilnosti na tržištu mesa

S obzirom da pojave bolesti traju već neko vrijeme, pitanje je hoće li se doživjeti poremećaji na tržištu mesa.

- Doći će do određenih nestabilnosti, jer se smanjuje populacija. To će utjecati na povećani uvoz. I u tom dijelu nećemo biti u opasnosti što se tiče samih opskrbe hrane građanima, naveo je Majdak.

Ali vjeruje da će se stabilizirati.

- Mi smo prije 15 godina imali pojavu klasične svinjske kuge, pa je naše svinjogojstvo na neki način bilo i dalje otporno na te utjecaje bolesti. Trebamo povećati konkurentnost naših poljoprivrednika, odnosno modernizaciju njihovih gospodarstava i ulagati u preradne kapacitete. Ne samo u dijelu stočarske proizvodnje, već i prije svega u ratarskoj proizvodnji, rekao je. 

Ministarstvo planira izdvojiti znatna sredstva ulaganja u klaoničke kapacitete, u mlinove i preradne kapacitete u dijelu žitarica i uljarica.

- Taj suficit u ratarskoj proizvodnji treba rezultirati, povećanjem dodane vrijednosti, a ne izvoziti sirovine, a vratiti kapacitete, kazao je Majdak.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: