Udruživanjem do snažnijeg domaćeg ratarstva

Domaće ratarstvo sve je izloženije poremećajima na svjetskom tržištu, a proizvodnju dodatno otežavaju klimatske promjene. Odgovor se traži u udruživanju proizvođača. Zajedničkim ulaganjima trebali bi graditi silose i sigurnije skladištiti žitarice, a zatim ulagati i u preradu. 

Svake godine računica za ratare sve je teža pa je nužna promjena dosadašnjeg načina poslovanja. Iako se o udruživanju govori već godinama, mnogima to još nije jednostavno prihvatiti.

- Mislim da smo sad došli blizu dna kompletno u poljoprivredi, a tako naročito u ratarstvu i da će ljude jednostavno tržište natjerati da počinju drukčije razmišljati. Otpori udruživanju su još uvijek vrlo, vrlo veliki, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić.

- Stvar je u tome da se što više proizvođača udruži da bi mogli konkurirati, odnosno da bi imali volumen, masu koju bi mogli predstavljati na tržištu i time malo diktirati svoje ciljeve i svoje proizvode kako bi što bolje plasirali, istaknuo je predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Ivan Valentić.

Prvi bi se zajednički silosi gradili u pet slavonskih županija. Plan je da se veći dio ulaganja pokrije europskim novcem, a ostatak bi osigurali proizvođači.

- Velik broj malih poljoprivrednih proizvođača, rascjepkane ponude, zapravo mi ne možemo doći do uspješne poljoprivrede. Mi ćemo to morati kad-tad provesti i trebalo bi što prije, navela je neovisna konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

- Najviše su ovdje pogođeni mali poljoprivrednici, uz to i veliki koji ne daju priznati sebi. Evo, ovdje razgovaraju baš o udruženjima. Moje osobno mišljenje je da je to jako teško, smatra predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi Duško Pavlik.

Ako se projekt pokrene, prve veće pomake mogli bismo vidjeti već za dvije godine, tim više što Hrvatska proizvodi kvalitetne žitarice.

- I dalje se mora raditi na prerađivačkim kapacitetima, na skladišnim kapacitetima, na razvoju novih proizvoda jer ne želimo biti samo sirovinska baza, nego i država koja nudi gotove proizvode zapravo svojim građanima, lokalne gotove proizvode, istaknula je Tajana Radić iz Ministarstva poljoprivrede.

Tako bi veći dio vrijednosti ostao u Hrvatskoj. Za ratare bi to značilo veću kontrolu nad vlastitim proizvodom, a za državu snažniji i otporniji prehrambeni sustav.